DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 23 <-- 23 --> PDF |
slojem drveća i niskog raslinja koje upućuje na veliku vlagu u proljetnim mjesecima kada je šuma prekrivena vodom od poplava. Na otprilike 1 km sjeveroistočno od Peščenice nalazi se šuma Crevača u kojoj se nalazi i bukva (Fagus silvatica L.). MATERIJAL I METODE Dana 6. Ü4. 1974. na crkvenom tornju u Peščenici sakupili su N. Tvrtković i F. Perović gvalice sove kukuvije (Tyto alba SCOP.), također su na istom mjestu sakupili i drugu seriju, dana 23. 09. 1974. U jesen te iste godine primjetili su mlade sove koje su potvrdile da se radi o kukuviji (Tvrtković, usmeno). Pri tom sakupljanju materijala i viđenju mladunaca nisam prisustvovao, no kasnije mi se pružila prilika i u 1977. i 1978. godini bio sam u Peščenici i vidio mjesto nalaza. U drugim prilikama također sam prisustvovao sakupljanju gvalica. Prilikom sakupljanja i spremanja gvalica važno je dobro pregledati mjesto nalaza da se sakupi po mogućnosti što više i detaljnije. Često puta, naime, gvalice nisu homogene već su rastresene ili vrlo krhke, zavisno o njihovoj starosti, što nam pri samom sakupljanju mora biti jedan podatak više. Već na terenu se može odrediti po izgledu i dimenzijama o čijim se gvalicama radi. Gvalice kukuvije tamne su boje, gotovo crne, zaglađene jer se uglavnom izvana nalazi dlaka, a unutra kosti. Dugačke su 3,5 — 8 centimetara, debljine 3 centimetra (MEBS, 1966). Pregledom same gvalice naći ćemo gotovo potpuno sačuvane lubanje bilo malih sisavaca bilo ptica. Ako je lubanja i stradala to je onda uglavnom zadnji dio, što nam opet omogućuje sigurnu determinaciju po gornjim i donjim čeljustima. Na mjestima sakupljanja naći ćemo često puta uz gvalice i pera, koja ne moraju pripadati isključivo žrtvi. Ona mogu biti i od sove, a to je još jedan vrlo siguran podatak koji će pomoći da odredimo o kojoj se sovi radi. Analizi ovih gvalica sakupljenih u proljeće i jesen 1974., pristupio sam 1978. godine. Prvi dio posla sastojao se u izdvajanju cijelih gvalica iz kompletno sakupljenog materijala i izolacije osteološkog materijala iz njih, kasnije sam isti posao radio i s tzv. ostatkom. Izoliranje materijala potrebnog za determinaciju osjetljiv je i polagan posao jer traži pažljivo promatranje i slaganje izoliranog materijala. Posebno sam odvajao kao prvu fazu: Soricinae, Crocidurinae, Microtinae, Murinae, Gliridae, Chiroptera, Aves, Anura i Insecta. Svaki ovako zasebno grupiran materijal radio sam zatim zasebno. Slagao sam posebno kompletne lubanje, posebno gornje čeljusti i posebno donje čeljusti, a budući da su one u ostatku uvijek razdvojene, slagao sam onda posebno lijeve i posebno desne mandibule. To je vrlo važan dio posla jer omogućuje da saznamo točan broj životinja u gvalici iil ostatku. Tako složenom materijalu pristupio sam determinaciji (samo sisavaca). Osnovno pomagalo bila mi je lupa povećanja od 7 do 25 puta. S tim povećanjima mogao sam vidjeti oblike zubiju, dužine foramina incisiva. brojiti kvržice na zubima i opažati druge pojedinosti važne za determinaciju. Osim lupe koristio sam klizače (pomično) mjerilo koje mi je omogućilo da točno izmjerimu dužine zubiju, koronoidne visine, mandibularni index, širinu diasteme, interorbitalne širine, kondilobazalne dužine i postglenoidalne širine. Na ovaj način dobiveni rezultati stvorili su mogućnost da uglavnom točno dođem do pojedinog roda, |