DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 11 <-- 11 --> PDF |
d) Renta položaja je posljedica pogodnijeg položaja šuma prema tržištu od onog mjerodavnog za tržište. U njoj renta položaja od prirode trebala bi svakako ići u korist OOUR-a za biološku reprodukciju drva, jer on upravlja šumom takva prirodna položaja prema tržištu. Renta položaja II od investicija u (uglavnom) stalne šumske prometnice trebala je svakako dosad ići u korist djelatnosti biološke reprodukcije drva jer je ona za prometnice ulagala investicije, budući da su one podizale vrijednosti šuma kojima ta djelatnost upravlja pa i drva na panju (u obliku tzv. šumske takse) koje ona realizira. Ta renta položaja II, međutim, sada bi mogla ići u korist OOUR-a iskorišćivanja šuma, jer on investira u njih (samo on raspolaže eventualnim rentama!), on ne samo da omogućuje eksternu realizaciju nego i svojom djelatnošću šumskog transporta vlastitom živom radnom snagom i vlastitim transportnim sredstvima (vozilima) uvjetuj e ekstradohodak ravan (potencijalnoj) renti položaja II. Doduše, u takvim uvjetima OOUR iskorišćivanja šuma redovno će preferirati trenutačno jeftinije oblike šumskog trasporta (žičare, pa i šumske željeznice), iako će šuma (kako nas povijest šumarstva uči) ostati i nadalje — neotvorena šumskim prometnicama. To predstavlja znatn u man u tog rješenja odnosne problematike. Dosad je ceste i si. financirala djelatnost biološke reprodukcije drva, pa su one ostajale u »vlasništvu« te djelatnosti; ona ih je i održavala do njihove slijedeće upotrebe po djelatnosti iskorišćivanja šuma. Sada pak u ceste i si. investira OOUR iskorišćivanja šuma. No, poslije njihove upotrebe, taj OOUR prepušt a ih (besplatno? ili uz neki regres?) OOUR-u biološke reprodukcije drva na daljnje čuvanje i održavanje do njihove slijedeće upotrebe u iskorišćivanju šuma. U tom razdoblju OOUR biološke reprodukcije drva sabirat će dapače u vezi s cestama i eventualne novčane naknade od strane drugih njihovih korisnika (15 član 48) a sam će ih koristiti u vezi s transportom drva iz proreda te pri ostalim radovima biološke reprodukcije drva. U vezi s navedenim prepuštanjem , nema adekvatnih propisa u sadašnjem Zakonu o šumama SR Hrvatske (15) pa bi trebalo naknadno donijeti! e) Ostale monopolne rente koje ovise o konjunkturi na tržištu i si. (6) nisu rezultat rada šumarstva, a to znači ni biološke reprodukcije drva ni iskorišćivanja šuma, nego opće tražnje i ponude stanovitih drvnih sortimenata. No, na proizvodnju ovih ili onih drvnih sortimenata i vrsta drveća neosporno više utječu ekološki uvjeti i dugotrajno djelovanje biološke reprodukcije drva nego li kratkotrajno iskoršićivanje drva iz šuma! f) SSGO »Slavonska šuma« prigovorila je da 15% tržišne vrijednosti posječenog drva područnih jednodobnih sjemenjača nedostaj e za ostvarenje jednostavne biološke reprodukcije posječenog drva prema društveno odobrenim šumskogospodarskim osnovama (1). Kada je to tako u odličnim uvjetima slavonskih šuma pri relativno visokim tržišnim cijenama hrastovine — kako tek to mora stajati u bukovim šumama i lošijim bonitetima staništa drugih jeftinijih vrsta drva? Da li je ekonomski opravdano da se proizvoljno utvrđivanje postotaka propisanih u novom Zakonu o šumama (15 član 66) u realnosti korigira smanjivanjem intenzivnosti biološke reprodukcije drva, iako će to sigurno uroditi smanjivanjem drvnog prirasta? Zašto to nije prethodno pravodobno provjereno? Sa stanovišta, nažalost, stalne inflacije — praktično je realizaciju biološke reprodukcije drva vezivati za (slobodne) tržišne cijene drva. No, s druge strane t o j e prv i pu t u povijesti šumarstva svijeta da se cijena drva na panju nor |