DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Izradu Opisa Agjić povezuje s početkom rada Šumarske akademije, kojoj će detaljno poznavanje šuma i odnosa u šumarstvo dobro doći u obrazovanju šiuimarskih stručnjaka a »buduća naši akademik! najnužnije će saznati za tendenciju Ibudućeg im rada«. Za ostvarivanje svoje zamisli Agjić predlaže skupni rad te upućuje poziv na zajednički sastanak radi dogovora o daljnjem radu. Zainteresirani trebali bi se javiti Uredništvu Šumarskog lista, koje bi organiziralo sastanak. Kako u Šumarskom listu više nema ništa o toj akciji to, po svoj prilici, odaziva nije bilo ili je bio tako slab, da se nii preliminarni razgovor nije mogao održati. Iako Agjić s ovim prijedlogom nije uspio, zadužio je naše šumarstvo svojim osmogodišnjim radom i oržavanjem lugarske škole, za čije osnivanje možda je bio potaknut i jednim člankom u u Šumarskom listu 1898. godine prof. I. Partaša.8 4. Krajem prošlog i početkom sadašnjeg stoljeća u Glini su, dakle, djelovala dva šumara, koja se istakla svojta radom, T. Basara kao sanator financijskog stanja i odnosa naroda prema šumi I banska imovne općine a P. Agjić kao osnivač i voditelj lugarske škole — tečajeva, prve u Hrvatskoj. Bez sumnje P. Agjić irna znatnog udjela i za pošumljavanje s godišnjim planom koji je bio jedinstven za jednu organizacionu jedinicu ne samo za ono doba nego i do današnjeg dana. Ta ocjena vrijedi i za uzevši u obzir i površine koje pošumljiuje akcija ŠORA fSavezna omladinska radna akcija), jer u toime šumarstvo nema brige o organiziranju radine snage već samo za osiguranje sadnog materijala. Primjer P. Agjića i T. Baisare je jedan od priimjera, da šumari u prošlosti nisu samo sjekli, kako to neki, i s titulom znanstvenog rada (povjesničari, ekonomisti), ponekad pišu i to prvenstveno´ za širu javnost te tako šire nepovoljno mišljenje o šumarskoj struci. * * * IZVORI. Pored u članku navedenih godišta Šumarskog lista (Lmgarskog viestnika) i podaci o postavanju i premještanju te članstvu u Hrv.-slav. šumarskom društvu u Sum. lista odnose godine. Podatak o završetku školovanja u Zborniku »Sto godina šumarske nastave u Hrvatskoj (1860 — I960)«. Oskar Piškorić 8) I. Partaš: O lugarnicama i lugarskim tečajevima u obće uz predlog, kako da se to pitanje kod nas riješi, šum. list XXII (1898), br. 3., str. 89—97. |