DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Upotreba obične borovice Kao vrlo raširena i česta biljka obična borovica može naći i ima vrlo raznoliku primjenu u zadovoljavanju čovjekovih potreba. Tako se ona, kako je rečeno, mnogo koristi u hortikulturi, a kao tipična vrsta može koristiti u obliku pretkulture za pošumljavanje siromašnih pjeskovitih terena, požarišti i drugih čistina (Vidaković , 1982). Ova, i druge vrste borovice, od naročite su važnosti s obzirom na male zahtjeve prema tlu, pa su konkurentne prema drugim biljkama u borbi za opstanak (Kušan, 1956). Pojedini dijelovi borovice također nalaze svoju primjenu kao: Drvo borovice može se koristiti u tokarstvu i rezbarstvu za izradu lula, štapova, ukrasnih predmeta, nadalje kao kolje za vinograde, a može služiti i za izradu drvenih posuda različite namjene (U g r e n o v i ć, 1948). U našim selima drvo služi za klasično sušenje mesa. Nekad se drvo palilo (i češeri) za raskuživanje prostorija (T o d o r o v, 1984). Pored toga drvo borovice (Lignum Juniperi) iz stabljike i iz korijena, te sam korijen (Radix Juniperi) nalaze primjenu kao ljekoviti dijelovi biljke kao diuretična sredstva (Kušan , 1956). Suhom destilacijom drva dobiva se ulje (Oleum Candinum ili Oleum Juniperi empyreumaticum) koje se primjenjuje kod nekih kožnih bolesti (W i 11 f o r t, 1978). Iglice i vrškovi grančica (Herba odnosno Summitates Juniperi) koje se sabiru od travnja do kraja lipnja mogu se upotrijebiti za pripremu vitaminskih čajeva. Oni sadrže blizu 100 mg% vitamina C (Grlić, 1980). Uz navedenu upotrebu i primjenu pojedinih dijelova obične borovice neusporedivo su više u upotrebi njezini plodovi (češeri) (Fructus ili Baccae Juniperi), u narodu poznati kao bobe ili klekinje radi čega se o njima govori posebno. Upotreba boba Bobe općenito imaju vrlo raznoliku primjenu u službenoj i narodnoj medicini. Upotrebljavaju se zdrobljene kao začin pečenom mesu, osobito divljači i drugim namirnicama. Grli ć (1980) navodi da se od njih u skandinavskim zemljama pravi posebna vrsta piva, a da se u Francuskoj iz njih proizvodilo »vino«. Međutim Todoro v (1984) navodi da se to vina osim u Francuskoj proizvodi i u nekim našim krajevima. Daleko je lakše shvatiti široku primjenu boba ako se vidi njihov kemijski sastav. Willfort (1978), Grlić (1980), Kušan (1956) i drugi navode da klekinje sadrže oko 1 do 2% eteričnog ulja koje se sastoji uglavnom iz terpena, oko 33% šećera (invertni i grožđani), oko 10% smole, nadalje se u njima može naći nešto organskih kiselina (mravlja i octena), gorke tvari juniperina, gume, pektina, voska, odnosno masti slične vosku, tanina, pentozana, inozita, flavonskih heterozida, taninskog glikozida, kalcija, kalija, mangana i dr. Navedeni kemijski sastav odnosi se uglavnom na suhe plodove. Razumljivo je da bobe ovako bogata kemijskog sastava mogu služiti kao sirovina za pravljenje različitih produkata koji nalaze vrlo važnu i raznoliku primjenu u narodnoj ili službenoj medicini ili im je namjena drugačija. Tako se iz boba pravi: |