DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 55 <-- 55 --> PDF |
UDK 630*892.71 (Juniperus communis L.) Sum. list CIX (1985), 153 KORISTI OD OBIČNE BOROVICE (JUNIPERUS COMMUNIS L.) — mogućnost izvora prihoda od te šumske vrste, no i opasnost da se potpuno iskrči Milan GLAVAŠ* SAŽETAK. Obična borovica je u nas široko rasprostranjen i koristan grm čiji plodovi služe kao sirovina za izradu prerađevina. Te prerađevine nalaze vrlo različitu primjenu u službenoj i narodnoj medicini, u kulinarstvu i drugdje. U tu svrhu potrebnoje organizirano sakupljanje plodova uz poznavanje načina sušenja i spremanja istih, te organiziran marketing o čemu se govori u ovom radu. Uvod Rod Juniperus L. obuhvaća oko 60 vrsta rasprostranjenih u velikom dijelu sjeverne hemisfere, od polarne zone do planinskih predjela u tropima (Vid ako vic, 1982). Od toga, nekoliko vrsta dolazi prirodno u našim krajevima ali ih ima i introduciranih. Među domaćim vrstama najrasprostranjenija je obična borovica — Juniperus communis L. koja zbog svojih osobina zaslužuje naročitu pažnju. Obična borovica je najrasprostranjenija vrsta četinjača uopće. Dolazi u Evropi, Aziji, Sj. Americi i sjevernoj Africi. U nas je prirodno također vrlo raširena u hrastovim i bukovim šumama, degradiranim šumama bukve i jele, na otvorenim položajima, na planinskim pašnjacima, goletima i šumskim sječinama, na vapnencu, serpentinu i silikatu. Veoma je česta na kiselim tlima u degradiranim šumama kitnjaka i breze, te u vrištinama i bujadnicama (V i d a k o v i ć, 1982). Ova vrsta ima nekoliko geografskih rasa i čitav niz hortikulturnih formi i varieteta koje se razlikuju po uzrastu, iglicama ili plodovima po čemu je veoma cijenjena u hortikulturi. Uz to, dobrom ogranizacijom i poznavanjem načina sakupljanja, sušenja i spremanja plodova te organiziranim marketingom klasična vrsta pruža mogućnost dobrih prihoda za društvene organizacije i pojedince čemu bi trebalo dati veće značenje od sadašnjeg, na što želim ovdje upozoriti ili barem ponukati na razmišljanje u tom smislu. Da bi se to lakše razumjelo najprije se govori o upotrebi obične borovice, napose plodova, njihovom sakupljanju i današnjoj problematici organiziranog sakupljanja klekinja. * Mr Milan Glavaš, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska c. 25. 153 |