DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 54 <-- 54 --> PDF |
U NEKOLIKO REDAKA — Pod pokroviteljstvom Sabora, JAZU i četiri sveučilišta u Hrvatskoj ove, 1985., godine obilježava se 100-godišnjica osnivanja Hrvatskog prirodoslovnog društva. U programu proslave je izdavanje »Spomenice« i održavanja svečana akademije. Akademija će se održati 27. prosinca kao datuma osnivanja tog Društva 1885. Pripreme za osnivanje Društva trajale su više mjeseci, kako je zabilježio i »Šumarski list« (1885. god., str. 394.): »Hrvatsko društvo naravoslovaca. Profesori Dr G. Pilar i S. Brusina, sazvaše za dne 21. kolovoza u Zagreb, dogovora radi, sve hrvatske naravoslovce, u svrhu utemeljenja hrvatskog naravoslovnog družtva. Pozivu odazvalo se do 30 naravoslovaca iz svijuh krajeva domovine, te su odnosna pravila novog družtva jur podnesena visokoj vladi na odobrenje. Družtvo će izdavati posebni glasnik. Nadamo se, da ni naši šumari neće ostati tuđi ovom družtvu.« Šumarski list iz 1886., u 1. br., izvješćuje, da je »visoka kr. zemaljska vlada potvrdila pravila« »Hrvatskog naravoslovnog družtva«, a u br. 3. objavljen je i upravni odbor u kojem se nalazi i šumar Fr. Kesterčanek. Također navodi da društvo broji preko 160 članova od čega tri utemeljitelja, a među članovima desetak ih je i šumara, ali »gledeć na važnost samoga družtva naročito i po našu struku, nadamo se da će se broj članova iz tih naših krugova, skorim barem potrostručiti«. — U osvrtu na sadržaj napisa čitatelja (»vaša pisma«, »rekli ste što mislite«, odjeci »za i protiv) u prvih 300 brojeva »Sedam dana«, tjednog priloga zagrebačkog dnevnika »Vjesnik«, novinar Vlado Rajić napisao je i ovo: »I na kraju, umjesto nekih velikih zaključaka samo jedna epizodica iz svakodnevne komunikacije čitalaca i novina. Makar koliko većina pisama sadrži opis, komentar ili ideju korisnu za trenutak u kojem se pišu, počesto dolazi i do iznenadnih obrata. U jednom broju »Sedam dana« bilo je nekoliko izuzetno važnih tema: od života osnovne organizacije SK, do novih poskupljenja, međunarodnih zbivanja, važnih umjetničkih događaja. I jedan dvostupačni tekst posvećen — kozama. Bez obzira na to što je svaka od tih tema na neki način bila inspirativna za reakciju, puna tri ili četiri mjeseca nakon toga najveći broj pisama odnosio se upravo na koze. Ovaj, a i drugi primjeri jasno pokazuju koliko nekad i naoko sporedne teme mogu biti važne.« — U jesen prošle, 1984., godine ponovo sam pregledao stanje obnove vegetacije odnosno dendroflore na garištu iz 1979. godine kod Jelse na otoku Hvaru, o čemu se nalazi i izvještaj u Šumarskom listu br. U—12/1980. U petoj godini nakon požara stabalca alepskog bora dostižu visinu i do 1,50 met. Dobro se razvija i crnika, a pojedina stabalca (grmovi) planike visoka su i preko 2 metra i obilno su rodila maginjama. Ni u 1984. godini nije pronađen ponik ili podmladak smriča (Juniperus sp.) te je ta vrsta potpuno nestala na cijelom garištu. Vrijedno je zabilježiti i ovo: dok se na opožarenoj površini nalazi podmladak i mladik alepskog bora na susjednoj, graničnoj, uopće ga nema iako drugih razlika, pa ni u prizemnoj flori nema. Na dijelovima garišta, na kojima izgleda da je premalo jedinki alepskog bora, ipak ih se na 100 m^ nalazi od 14 do 18 primjeraka, dakle dovoljno da se za desetak godina krošnje tih stabala sklope, (op) 152 |