DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 36 <-- 36 --> PDF |
bi se oni međusobno i u odnosu na strani tražnje za svoje proizvode (šumsko gospodarstvo), nalazili u stanju monopolističke konkurencije. U tom slučaju svaki proizvođač u izvjesnoj maloj mjeri ima kontrolu cijene, koja proizlazi iz diferencijacije proizvoda. U takvom slučaju, svaki monopolistički konkurent može volumen svojih proizvoda povećavati i smanjivati zaračunavajući niže ili više cijene. Takve organizacije su međutim svjesne da osim njih postoje i druge organizacije, koje su spremne da konkuriraju za iste poslove. U uvjetima kakve smo opisali, nema zaprekaulasku na tržište (osim ako se to ne učini posebno administrativnim). Ako jedna organizacija između monopolističkih konkurenata snizi cijenu svojim proizvodima, ono se pomiče prema dolje po svojoj veoma elastičnoj krivulji tražnje, te će time znatno povećati volumen svoje proizvodnje (SI. 1 (a), (b) i (c) — krivulja tražnje označena D). Učine li to simultano svi monopolistički konkurenti, porast proizvodnje pojedinačnogmonopolističkog konkurenta biti će manji. Slika 1 Cijena i proizvodnja u kratkoročnim uvjetima monopolističke konkurencije (a) (b) te) Budući da monopolistički konkurenti imaju visoko elastičnu krivuljutražnje negativnog nagiba, krivulja graničnog prihoda MR će biti ispodkrivulje tražnje. Kratkoročna razina ravnotežne proizvodnje za pojedinačnuorganizaciju data je točkom gdje se njezina krivulja kratkoročnih graničnih troškova SMC siječe s krivuljom graničnog prihoda MR (uz uvjet da je visina proizvodnje pri tomu takva da je cijena (P) jednaka ili veća od prosječnih varijabilnih troškova (AVC), tj. da je P = AVC). Na slici 1. prikazujemo ako samo jedna organizacija snizi cijenu od 19,6 na 16,4 pojedinici proizvoda, ta će organizacija imati mogućnost da umjesto 2 jedinice proizvoda, proizvede deset jedinica. To je prikazano na slici 1 (a) kao pomak po krivulji tražnje dg od točke A do točke B. Snize li svi ostali monopolistički konkurenti cijenu, našoj će se organizaciji dati mogućnostda poveća proizvodnju na samo četiri jedinice. Na slici je to prikazano u 1 (b) kao kretanje od točke A do točke C po krivulju tražnje D. Na slici 1 (a) vidljivo je da je tražnja D manje elastična od d%. Kako je organizacija koju promatramo samo jedna od mnogih na tržištu koje si međusobno monopolistički konkuriraju, slučaj da će sniziti cijenu svojim proizvodima, a da to neće izazvati reakciju drugih monopolističkih konkurenata nije vjerojatan. Kada bi to bilo, tada bi d% bila odgovarajuća krivulja tražnje, a mr% tomu odgovarajuća krivulja graničnog prihoda. Snizivši 134 |