DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Osnivači takvih specijaliziranih šumarskih organizacija ne bi smjela biti šumska gospodarstva, niti bi takve organizacije trebale biti povezane sa šumskim gospodarstvom nikakvim drugim odnosima, osim čisto poslovnim. Ako bi uspjeli ostvariti sve kako je izloženo, problem radne sage, inače netočno istican kao glavni razlog protiv funkcionalne organizacije u šumarstvu, ne bi postojao u gorem obliku od današnjeg, kao što uostalom ne postoji u težem obliku u npr. građevinarstvu ili poljoprivredi. Problem radne snage u sezonskim poslovima nije nastao zbog ovakve ili onakve organizacije šumarstva, već zbog demografskih i socijalnih promjena za što postoje evidentni dokazi. Na kraju, moramo biti realistični i konstatirajmo da ovako zamišljen idealan model organizacije trpi u praktičnom izvođenju od devijacija koje dolaze sa strane i uglavnom su negospodarske. One su socijalne, političke i si. S tim valja međutim računati i nositi se s njima. Uostalom, to je naša svakodnevna borba, za to smo obučeni i čini svakodnevni posao interesantnim. U okvire šumarske politike spada još mnogo toga. Razmatrajući probleme šumarske politike ograničili smo se dakle samo na područje kako organizirati šumarstvo, ostavljajući trenutačno po strani institucije za unapređenje šumarstva, asocijacije u šumarstvu, šumarsko školstvo i znanstveni rad. Ako bi uspjeli postići optimalnu organizaciju, nastalo bi vrijeme da i te probleme temeljito riješimo. ANALIZA UVJETA PRIVREĐIVANJA RADOVA U UZGAJANJU, NJEZI, PRORJEDAMA I EKSPLOATACIJI ŠUMSKIH SASTOJINA Ako zamislimo da netko vlasniku šume izvršava usluge: — pošumljivanja; — njege sastojina i popunjavanja; — čišćenje sastojina; — sječa i izrada u prorjedama, zrelim sastojinama i prebornim šu mama; — privlačenje, prijevoz, manipulacija na pomoćnim i glavnim stovarištima, otprema kupcima; — vađenje panjeva, sječa polomljenog drveća poslije sječe, čišćenjeod grana; i da takvih organizacija ima velik broj, tada moramo konstatirati da sve takve organizacije proizvode proizvod (usluge kako su naprijed pobrojane) koji je u izvjesnoj mjeri diferenciran, od jedne do druge organizacije. Diferencijacija njihovih proizvoda je u lomu što jedna organizacija npr. ima bolju opremu za izvlačenje, druga to vrši animalnom vučom, treća lo čini skidderima, itd. Ako bi bio ispunjen uvjet da organizacija sposobnih i spremnih da vrše gornje usluge ima velik broj, proizvodeći diferenciran proizvod, tada 133 |