DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Smetnja racionalnom gospodarenju šumama, htjeli to priznati ili ne, bila je teritorijalno-integralna organizacija šumarske službe. U takvom načinu organizacije dugoročne funkcije šume i šumarstva identificirane su s kratkoročnim. U šumama ne možemo praviti inventuru da bi utvrdili što je sve učinjeno u posljednjih dva i pol decenija, otkako smo šumarstvo tako organizirali. Zbog toga ne ćemo niti nagađati koje smo grješke načinili i koliko su one vrijedne, mjereći ih u drvnoj zalihi, otjecanju sredstava i nekorištenju mogućnosti da pošumljujemo nove površine, vršimo nužnu akumulaciju drvne zalihe, ili pak vršimo konverzije degradiranih šuma. Sa sigurnošću međutim možemo ustvrditi, za što nam ne nedostaju argumenti, da smo mogli učiniti više. Da bi odredili pravce realističke i zdrave šumarske politike moramo potražiti takve organizacijske oblike, kojima će ciljevi gospodarenja šumama biti ispunjeni uz najmanje žrtve. Ako posežemo za iskustvima iz prošlosti, ne činimo to stoga što bi tražili nekakvu krivicu, već nastojimo na tim iskustvima ne ponoviti greške, ili počiniti još teže u budućnosti. Sada, kada se nalazimo na prekretnici da možemo učiniti nešto ka ciljevima koje smo si postavili, moramo to činiti hladno i bez strasti, promišljeno i objektivno. Teško je vjerovati da postoji više istina, ona je jedna i moramo joj težiti i uz osobna odricanja. DILEME OKO OPTIMALNE ORGANIZACIJE ŠUMARSTVA Priroda proizvodnje svakog proizvoda uvjetuje sasvim određenu tržišnu strukturu tog proizvoda. Kao dugoročne funkcije šuma i šumarstva imenovali smo: osiguranje potrajnosti prihoda gospodarskih jedinica, uspostavljanje optimalne drvne zalihe u sastojinama, zaštita tala od erozije, regulacija režima voda, utjecaj šuma na klimu, itd. Dugoročno gledano to su proizvodi, koji se međutim ne mogu bilancirati mjerilima kojima bilanciramo mnoštvo drugih djelatnosti. Šumarstvo i šume moraj u međutim osigurati tu i takvu proizvodnju. Ono što možemo mjeriti i bilancirati poput svih drugih djelatnosti su obavljeni radovi podizanja sastojina, čišćenje sastojina, prorjeđivanje, sječa, izrada, izgradnja komunikacija, itd. Da bismo došli do optimalnih organizacijskih pretpostavaka za uspješno gospodarenje šumama, moram o odvojiti kratkoročnu od dugoročne funkcije šumarstva. Spojivši ih zajedno, nemamo nikakvu mogućnost da razdvojimo bogatstvo od prihoda. U sadašnjim gospodarskim jedinicama nema mogućnosti ni pretpostavaka da ostvarimo ciljeve gospodarenja, budući da su rijetka šumska gospodarstva gdje je osigurana potrajnost prihoda. Iz tog razloga moramo težiti ka povećanju jedinica gospodarenja, bez obzira na političko-teritorijalnu podjelu. Potrebno je razdvajanja šumskog bogatstva, što je dugoročna kategorija i u koju osim drvne mase ubrajamo i potencijal proizvodnje općih koristi od šuma, od prihoda nastalih proizvodnim radom, kratkoročne kategorije, koja je jednaka u suštini svakoj drugoj proizvodnoj djelatnosti. 130 |