DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 29 <-- 29 --> PDF |
se razlikuju. Cijena pak pojedinih sortimenata na tržištu uvelike diferira. Ako je neka šumska površina gospodarskom osnovom određena za sječu, a nalazi se daleko od putova, što poskupljuje radove iskorišćivanja, posebno izvlačenja, kao normalna tendencija do koje će u takvom slučaju doći je da će se iznositi samo sortimenti s najvećom tržišnom vrijednošću. Ne samo da pri tomu propada vrijedna biomasa, već nastaju i opasnosti za šumski red, materijal koji je ostao ležati pospješuje razvitak boleština na drveću, čak i pojavu kalamiteta. Zbog produljenog ciklusa proizvodnje, nemogućnosti da se prihodi jedne sastojine realiziraju svake godine, u šumarstvu, za razliku od ostalih gospodarskih djelatnosti, prirasti uvećavaju narodno bogatstvo. Zbog toga u šumarstvu nije moguće računati s kamatima na troškove podizanja sastojina. Kada bi to bio slučaj, osim rijetkih izuzetaka, vjerojatno bi šumsko poduzeće bilo najskuplji od svih drugih poslova. Ako na troškove podizanja sastojine od njezina osnivanja do sječne zrelosti zaračunavamo kamate, vidimo da samo u najboljim sastojinama možemo postići stopu povratka do najviše 3% na uložena sredstva. Takve najbolje sastojine su međutim na staništima kojima konkuriraju alternativne upotrebe. Sa stajališta dakle kriterija vrednovanja kratkoročnog poslovanja, šumarstvo nije djelatnost koja može uspješno konkurirati drugim djelatnostima kao što su poljoprivreda, industrija, itd. Šumarstvo ima međutim drugu važnu ulogu, a ta je u proizvodnji usluga naciji. Te usluge su neprocjenjive i sastoje se od regulacije vodotokova, uopće u regulaciji voda, djelovanja na klimu, čuvanje tala od erozije, pročišćavanje zraka, psihološkog djelovanja na čovjeka, itd. Te opće koristi od šuma uopće nije moguće valjano vrjednovati i moguće je o vrijednostima tih usluga koje čovjeku čine šume samo spekulirati. Prema tome je funkcija šumarstva proizvodnja usluga čovječanstvu i ne može se i ne smije vrjednovati samo drvnom masom koju je proizvelo. Stoga nije moguće i ne smije prihod od šuma biti ocjenjivan samo tim prihodima, uslijed čega se funkcije šumarstva moraju rastaviti na kratkoročne funkcije: proizvodnja drvnih masa, i dugoročne funkcije: stvaranje narodnog bogatstva i proizvodnja usluga općih koristi. CILJEVI GOSPODARENJA U svjetlu prije opisanih specifičnosti, ciljeve gospodarenja možemo opisati: 1. Osiguranje potrajnosti prihoda šumskog gospodarenja. Taj cilj je moguće postići takvim rasporedom dobnih razreda gospodarskih šuma, koji će gospodarstvu omogućiti približno jednake prihode tijekom dugih vremenskih razdoblja. Ako ujednačenost dobnih razreda nije moguće postići na manjim površinama, gospodarstvo mora biti toliko veliko, gdje je ujednačenost omogućena. Pri tomu gospodarenje šumama ne može voditi računa o administrativno-političkim podjelama. 2. Šume su naslijeđe, narodno bogatstvo, koje suvremenici nasljeđuju od bivših generacija. Suvremenici su obavezni ostaviti to narodno bogat127 |