DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 24 <-- 24 --> PDF |
imaju interes da imaju takve organizacije i ako su spremne da snose rizike, zašto to ne dozvoliti. Samo jedno mora biti jasno od samog početka: neproduktivnost ili krivu alokaciju resursa neće više plaćati šumarstvo. Ako u poslovanju šumskogospodarskih područja i SlZ-a na razini republike isključimo politički lobby, koji nas je doveo do mnogih promašaja, u šumarstvu smo sve učinili ka stabilizaciji našeg narodnog gospodarstva u okvirima naših mogućnosti. III ŠTO NAM JE ČINITI? Želimo povezati šumarstvo i drvnu industriju u jedinstveni kompleks, dohodovno povezan. Ako šumarstvo organiziramo kao privrednu organizaciju, desiti će nam se dvije jedino moguće stvari: (a) Ili će sve ostati kao i prije, pa će se šumarstvo i drvna industrija i dalje međusobno optuživati kao uzrok svih zala, a što podsjeća na svađu u sirotištu; (b) Ili će jedna strana (bilo koja) moći napredovati samo na račun druge. Ni u jednom od dva moguća slučaja nećemo ostvariti dugoročno povezivanje, koje mora počivati na stalnoj optimizaciji u mijenjajućim tržišnim prilikama, sa zajedničkim interesom i rizikom. Ne smijemo zaboraviti aksiom za udruživanje: Do udruživanja dolazi onda i samo onda, ako obje strane koje se udružuju, imaju nakon udruživanja korist. Prema tomu, udruživanje ne smije osiguravati nerentabilan rad drvnoj industriji. Kao i šumarsko-uslužna poduzeća, koja šumarstvu izvršavaju usluge (pošumljivanja, njega sastojina, sječa, izrada), tako i drvna industrija mora u uzajamnoj konkurentskoj borbi biti u stanju ponuditi za šumske Sortimente najvišu moguću cijenu i pri tome ostati rentabilna. Zbog toga organizaciju šumarstva zamišljamo ovako: (1) Šumskogospodarska područja, povezana kroz republički SIZ u ime naroda upravljaju i gospodare šumama u skladu s dugoročnim, srednjoročnim i kratkoročnim planovima, koji su podređeni jasno definiranim adekvatnim i konsistentnim ciljevima gospodarenja šumama. (2) Za obavljanje potrebnih radova u šumama, u skladu s postavljenim ciljevima, šumskogospodarska područja (ŠGP) se koriste uslugama šumarskih uslužnih organizacija, koje u slobodnoj konkurentskoj borbi postaju izvršiteljem ugovorenih radova, za koje po izvršenju imaju pravo na naplatu usluga. Naplaćene usluge takvih organizacija jedini su izvor dohotka, iz kojeg podmiruju zakonske, ugovorne i druge obveze, isplaćuju osobne dohotke i ostvaruju akumulaciju. ŠGP ne smije dotirati takve šumarske uslužne organizacije, niti smiju preferirati nepovoljnije ponude za usluge. (3) ŠGP na temelju dugoročnih i kratkoročnih sporazuma isporučuju šumske Sortimente drvnoj industriji i ostalim korisnicima. Uvjet za isporuke je najviša postiziva cijena za šumske Sortimente na tržištu. Drvna industrija koja ima sklopljen sporazum uživa prednosti u sigurnosti snabdijevanja sirovinom, ali je zbog cijena koje mora plaćati obvezna da se stal |