DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 103 <-- 103 --> PDF |
ma stabla u kojima se javlja trulež. Štete od industrijskih plinova na šumama poprimaju dimenzije, koje su izvan znanosti ne opažaju niti su poznate. Izbor novih vrsta i sve više i više današnji način gospodarenja (čiste sječe s umjetnim pošumljavanjem, izvlačenje drva u kori i dr.) mijenjaju značenje biljnih bolesti i šteta od insekata; u toku stoljeća pojavljivale su se pojedine posve nove i lokalno pažnje vrijedne bolesti; mnogih šumskih insekata već dugo nema u opasnim množinama a drugi su stalno i štete su nepromjenjene (potkornjaci, prelci). E. F ü h r e r u zaključku prikaza stogodišnjeg iskustva na zaštiti šuma konstatira, da, zbog zainteresiranosti najšire javnosti za zaštitu čovjekovog okoliša, prijeti drastično smanjenje primjene kemijskih sredstava za suzbijanje štetnika i, teoretski, postoje samo dva izlaza: biotehnički — biološki i ekološki s higijenom šumom uz zaštitu mrava, ptica i mikroba. A. Krapfenbauer na početku članka, prema Emersonu, (1838), kaže »da će se osobito visoki stupanj znanja dostići tada, kada će čovjek naučiti u šumama čitati onako kao što čita knjige«. Rad obiluje podacima od kojih navodimo samo neke. Tako su nam dostupna najnovija istraživanja, provedena između 1963. i 1980. godine, o postotnom sadržaju nekih elemenata (N. P, K, Ca, Mg) u šušnju deset vrsta četinjača i 15 vrsta listača; količinu tih elemenata (i ugljika) u kilogramima za četiri tone šušnja; obrađuje posljedice spaljivanje ostataka nakon sječe s obračunom gnojiva te potpuno odnošenje cjelokupno proizvedene drvne mase tj. i panjevine i korjenovine. Od cea 70 navedene literature četvrtina je na engleskom jeziku a dva i na švedskom. R. Mej r naglašava da se tehnika rada na sječi i izradi drva tijekom minulih stotinu godina bitno promijenila. Nekad isključivo ručni rad zamjenjen je motornom pilom a prve, dvoručne, pojavile se 1927. godine; bile su to pile Dolmar a ubrzo i Stihl. Dok je satni učinak 1951. godine iznosio 0,28 m3, 1969. godine povisuje se na 0,5 m3, 1974. na 1,0 m3 a 1980. na 1,68 m3 (podaci iz jednog šumskog pogona). Promjenjen je i način plaćanja: od akordne dogovorne cijene prelazi se na plaćanje prema tablicama izrađenim na osnovu studija vremena potrebnog za pojedine faze rada. Prelazi se od plaćanja po m3 na plaćanje po stablu. U posljednje vrijeme za normiranje koriste se i rezultati ergonomskih istraživanja. H. G o s s o w odmah na početku naglašava, da je o lovstvu (lovu) u C-blattu vrlo malo pisano. Doista, objavljeno je svega pet glavnih članaka i to u razdoblju od 1875. do 1894. godine iako je u Visokoj školi za kulturu tla 1898. godine uveden predmet »Divljač i lovstvo«. Sve do 1976. godine nastavnik je bio u zvanju honorarnog docenta a reformom studija lovstva od te godine i za tu materiju, pod nazivom »biologija divljači i lovstvo« imenuje se redovni profesor. Tri godine kasnije osnovan je i istoimeni institut. Autor je zašao i u dalju prošlost, počam od Hansa Carl v. Carlowitz-a odnosno njegove »Silvicultura Oeconomica« (1713), jednog izvještaja »jelenima i drvu vještog lovca« Carl v. Hoppe-a (1751.) i pritužbama knezu o štetama divljači hanoverske komore 1772. naprijed. Za lovstvo u Austriji prelomne su godine 1786. i 1848. Prve, 1786,., car Josip II ukida do tada regalno pravo lova i zadržava ga kao privilegij carske kuće, a druga, 1848., kada je pravo lova priznato i građanstvu ,i seljaštvu. Odnos lovstva i šume? »Više lovaca — više divljači — više problema«, jedan je od podnaslova u ovom članku. U pregledu udjela pojedinih disciplina u sto godišta C-blatt-a šumarska politika sudjeluje sa 6,5%. Međutim prema O, Eckmüll n e r - u »u C-blatt-u šumarska i šumsko gospodarstvena politika uopće nije dolazila do izražaja. Raspravljalo se uvijek samo o šumarskoj policiji i zakonodavstvu te su tek oko 1930. godine nestale nelijepe riječi o šumskoj policiji«. Ali u rečenom pregledu u skupinu članaka 201 |