DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Naslovna stranica prvog godišta C-blatta HÖLZER, K. i NATHER, J.: Osiguranje provenijencije šumskih vrsta u proteklih 100 godina, EOKHART, G. i MAYER, H.: Smjernice uzgoja i stvarnost uzgoja i njege šuma u 19. i 20. stoljeću, DONAUER. E.: Stete u šumama u šumsko gospodarskom razvoju Austrije, FÜHRER, E.: Lovna stabla, zatrovana lovna stabla, Pheromon — 100 godina iskustava u zaštiti šuma, KRAPFENBAUER, A.: Od iskorišćivanja šušnja do potpunog iskorišćivanja drveta, MEYR, R.: Pregled razvoja tehnike rada i iskustava o nagrađivanju u iskorišćivanju šuma u Austriji, GOSSOW. H.: O povijesnom razvoju odnosa između lovstva i šumarstva, ECKMüLLNER, O. 100 godina šumarske politike u Austriji. Popis priloga pokazuje raznolikost tema koje prelaze granice današnje države Austrije. Naime do 1919. godine velik dio naše zemlje bio je neposredno u sklopu austrijske pole Austrougarske monarhije. To su područja SR Bosne i Hercegovine i SR Slovenije u cijelosti, a od SR Hrvatske Dalmacija i Istra. Tako Hafner piše, da je «drvna trgovina svom snagom bacila na iskorišćivanje do tada neiskoriš ćivanih ili teško pristupačnih šuma . . . što se posebno odnosi na nedirnute šume u Galiciji, Bukovini i Bosni.« (str. 52.). Članak F. Hafner a sadrži mnoštvo podataka počam od osnivanja šumarskih škola (i prijenosa šumarske nastave iz Šumarske akademije iz Bečkog novog mjesta u Beč, u sklop Visoke škole za kulturu tla (danas Univerziteta za kulturu tla) pa do, na pr., uvođenjem mehanizacije za šumske radove i motorizacije izvoza (učinak po jednom radniku od 240 m3 godišnje u 1949. god. povišen na 2000 nVS danas). Od ostalog navodim, kako se ratovi (prvi i drugi svjetski) odrazili na šumarstvo u Austriji. Za vrijeme prvog svjetskog rata potrebe vojske na drvu (građevnom i ogrjevnom) i nedostatak radnika uzrokovali su pomanjkanje drva za građanstvo. Proizvodnja jamskog drveta bila je »biti ili ne biti za proizvodnju ugljena i rudače. Piljevina se koristila za nastor stoci, jer ss slamom krmila stoka i ponovo su, već za boravljeni, šumski plodovi, bukvica, žir i divlji kesten također korišteni za prehranu stoke. Divljač je bila decimirana. . . Nedos tajalo je radne snage za pošumljavanje po je krajem prvog svjetskog rata površina plješina u šumama četinjača iznosila 235 819 ha ili 10% ukupne površine tih šu ma. Vjetrolomi ostali su ležati u šumi, jer ih nije imao tko pravodobno izraditi.« Slično je bilo i u drugom svjetskom ra tu, kada su s jedne strane šume, kao sa stavni dio autarhične privrede Trećeg Reich-a, bile preskorišćivane a s druge strane bila je oskudica radne snage. Iz analize sadržaja sto godišta C-blatta, koju je izvršio W. Sag i sa suradnicima, proizlazi, da je najviše tretirano uzgaja 199 |