DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 100 <-- 100 --> PDF |
ko bi se osigurale dovoljne količine po nižim cjenama za državnu radionicu kože. Za štavljenje kože koristila se i smirekova kora te ruj. Ruj je bila i izvozna roba, pa ga je na pr. 1838. godine u Austriju izvezeno 2680 oka. Značajan proizvod bio je i med, kojeg je na pr. 1835. god. u Austriju izvezeno 500 000 oka te 88 000 oka voska. 10 Proizvodila se i potaša, itd. I još jedan citat: »U toj, 1836. godini postavljeno je na predlog sreskih starešina u svim okruzima 57 šumara, uz godišnju platu od 800 do 1200 groša. Sovjet je ubrzo promenio tu odluku i već je 1837. godine institucija šumara zamenjena ekonomima, a kada su ubrzo zatim i oni ukinuti, obaveza čuvanja šuma ostala je i dalje u nadležnosti seoskih kmetova, knezova i pandura« (!) Uz svaki rad navedena je brojna literatura ili arhivska građa te tako ne samo da su dokumentirani pojedini navodi nego i olakšavaju daljna istraživanja pojedinih odsjeka prošlosti našega šumarstva. K navedenim statističkim izvorima dodajem i jedan, ovdje ne citiran, a to je publikacija. N. KRSKA: Statistika i šematizam veleposjednika u Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb, 1902. (nalazi se i u zagrebačkoj Sveučilišnoj knjižnici). Kako je sastanak u Glažuti pokazao, a kako pokazuju i neki ovdje prikazani radovi, za područje povijesti šumarstva novijeg doba nužna je lektura šumarskih stručnjaka. To, uostalom, proizlazi i iz prikaza »Šumarstvo u Enciklopediji hrvatske povijesti i kulture« (Sum. list, 1981., str. 492). Nije to podcjenjivanje autora nego stvarnost, da šumska proizvodnja i šumarstvo u cjelini imaju svoje zakonitosti, koje nisu poznate ni poljoprivrednim stručnjacima, a kamo li onih humanističkog obrazovanja. O. Piškorić 10 U to doba izvozio se med i iz naših krajeva, a konkretne podatke imademo u publikaciji Felix Lay: Slavonic Sa production et son commerce. Esseg, 1867. koja je priređena za Svjetsku izložbu u Parizu, gdje je Slavonija imala poseban paviljon. Ova publikacija prikazana je i u osječkom časopisu »Revija« 1970. god. CENTRALBLATT FÜR DAS GESAMTE FORSTWESEN Svezak o stogodišnjici tog lista Dvije godine prije Šumarskog lista, tj. 1875. godine, počeo je u Beču izlaziti »Centralblatt für das gesamte Forstwesen« ali je tek 1983. godine obilježio stoto godište. Razlog je tome, što poslije 1945. godine nije redovito izlazio pa stoto godište izlazi s osam godina zakašnjenja. Centralblatt für das gesamte Forstwesen (u daljnjem tekstu C-blatt) je organ Odjela za šumsko i drvno gospodarstvo Univerziteta za kulturu tla i Saveznog zavoda za istraživanja u šumarstvu a izdavač i nakladnik je Oesteereichischer Agrarverlag, Wien. C-blatt izlazi uz potporu Saveznog ministarstva za znanost i istraživanja u šest brojeva godišnje. Stogodišnjica obilježena je br. 2—3 1983. na 170 stranica. Motivi i ciljevi pokretanja C-blatta nisu, kako je to uobičajeno, navedeni u prvom broju, što u svom predgovoru ovog broja navodi savezni ministar za poljoprivredu i šumarstvo Dipl. ing. Günter Heiden i nastavlja da je samo u časopisu »Oeterreichischen Monatsschrift für Forstwesen « izlaženje popraćeno tekstom »da je C-blatt organ austrijske vlade odnosno k.k. (kaiserliche und königliche) ministarstva poljoprivrede« ... u kojem će se objavljivati rezultati znanstvenih istraživanja i istodobno udovoljavati zahtjevima gospodarstva.« I urednik prvog godišta bio je iz državne uprave, »k.k. Oberlandsforstmeister « Robert Miklitz, direktor Uprave državnih šuma. Izlaženje ovog jubilarnog sveska C-blatta kraćim uvodnikom popratila je i Dr Hertha Firnberg, ministar za znanost i istraživanja. Ovaj broj sadrži radove: HAFNER, F.: Opći, politički i gospodar ski razvoj Austrije od osnivanja Cen talblatt-a i odrazi u šumarstvu, SAGL, W.: 100 godina »Centralblatt-a für das gesamte Forst-wesen«. Pokušaj analize njegovog sadržaja, |