DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Šum. list CIX (1985) 7 UDK 630*651.5 (Ouercus robur L.) PRILOG RASPRAVI O DUŽINI OPHODNJE U ŠUMAMA HRASTA Ruđolf SABADI* SAŽETAK. Prema »Pravilniku o načinu izrade šumskogospodarskih osnova područja. ..« službeno je ophodnja u šumama hrasta produžena od 100 na 120 godina. Članak je prilog sagledavanje posljedica takve odluke u šumarstvu kao i u cijelom narodnom gospodarstvu. U dijelovima 1. i 2. članka objašnjeno je računanje različitih ophodnja, ilustrirano s primjerom hrastove sastojine I. bonitetnog razreda umjerene prorjede. Prema kriterijima maksimalnog godišnjeg neto prihoda, ophodnja bi za takve šume trebala biti oko 180 godina. Nagao prijelaz od jedne drugoj dužini ophodnje može prouzročiti ili kratkotrajni gubitak, ili gubitke u slučaju produženja ophodnje. Osim toga valja uzeti u obzir gubitak u iskorišćivanju kapaciteta drvne industrije koja zavisi o sirovinama koje isporučuje šumarstvo. Takvi gubici mogu prouzročiti sekundarne, tercijarne, itd. posljedice kroz cijelo narodno gospodarstvo. U članku se predlaže da znanstvena istraživanja moraju potvrditi koju ophodnju valja usvojiti kao optimalnu, što treba doprinijeti procesu optimalizacije cjelokupnog šumarstva. KLJUČNE RIJEČI: Optimalizacija ophodnje. UVOD Od pojave »Pravilnika o načinu izrade šumskogospodarskih osnova područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenja šumama« (NN 19/1981) predviđa se ophodnja hrasta lužnjaka i kitnjaka 120 godina kao minimalna, s tim da je do tada minimalna ophodnja bila 100 godina. Razumljivo je da je takva odluka izazvala podijeljenost mišljenja. Prvo, u šumskim gospodarstvima koja imaju velik dio šuma hrasta, ozbiljno se ugrožava dinamika prihoda. Drugo, odgađanjem sječa sastojina starih 100 godina izostaje konkretan prihod danas, čija je vrijednost neprocjenjiva za * Prot. di´ Rudolf SABADI, Katedra za ekonomiku šumarstva i drvne industrije Šumarskog fakulteta Sveučil´lša u Zagrebu 7 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 10 <-- 10 --> PDF |
podmirenje potreba šumarstva, a sve u ime očekivanja da će vrijednost takvih sastojina biti daleko veća, ali u nekom budućem, nesigurnom vremenu. Treće, ugrožava se snabdijevanje industrije. Ako prema današnjim cijenama šumskih sortimenata vrednujemo sastojinu dobi 100 godina, onda je prihod koji možemo postići konkretan, bez odbitka kamata nekog budućeg prihoda. Da bi ´sastojina dobi 120 godina bila u današnje vrijeme jednaka sastojim dobi 100 godina, ukamaćenje od 20 godina moralo bi biti veoma nisko (1 — 3 % godišnje). Očigledno je problem kompliciraniji nego što na prvi pogled izgleda. Pritisak na skraćenje ophodnje razumljivi je zbog načina organizacije i financiranja šumarstva. Ako je šumarstvo neposredno vezano za stvaranje i raspodjelu dohotka poput drugih gospodarskih oblasti, tada se preferiraju prihodi koji nastaju danas, bez obzira što se možda njihovom realizacijom u budućnosti postižu bolji gospodarski učinci. Uostalom, takav pristup ima i privatan vlasnik šume u kapitalističkom poretku. Takav postupak ima naravno i posljedice, koje se očituju u smanjenju reproduktivne sposobnosti šuma. Prof. Matić ističe da je biocenoza hrasta, uslijed brojnih vanjskih utjecaja, veoma labilna. Po njemu je prirodno pomlađenje hrastovih (sastojina otežano i veoma skupo, budući da su potrebna velika sredstva za pripremu tla, pomnu zaštitu mlade sastojine od štetočina i ekoloških činitelja, popunjavanje nedovoljno obnovljenih dijelova sastojine njege podmlatka nakon dovršenog sijeka, čišćenje sastojina i prorjeđivanje. Svi uzgojni radovi idu za tim da sastojinu približe prirodnoj šumi, u kojoj je proizvodnja drvne mase maksimalna po masi i kakvoći. Iz takvih aksioma u gospodarenju trebalo bi proizaći da skraćivanjem ophodnje skraćujemo ciklus života šume i time uvećavamo u kraćem razdoblju rizik obnavljanja sastojine. Kako je rizik velik, s uzgajivačke točke gledišta dulje ophodnje morale bi biti pretpostavljene kraćim. S gledišta rentabiliteta gospodarenja, kraće ophodnje imaju prednost, budući da današnja vrijednost budućih prihoda, zbog visokih stopa ukamaćenja, u kraćim ophodnjama premašuje one dugih ophodnja. Pošavši od različitih vrsta ophodnji kao što su tehnička, biološka, ophodnje najvećeg godišnjeg neto prihoda i drugih u radu se pokušava ustanoviti njihova međuzavisnost i sugerirati na koji bi način trebalo odrediti ophodnju hrasta, te naše navrednije vrste, da bi postigli u uvjetima potrajnosti gospodarenja i prihoda, maksimalnu društvenogospodarsku korist. VRSTE OPHODNJE I NJIHOVE MEĐUSOBNE VEZE U literaturi se ophodnje prema vrstama razlikuju u tri grupe: (1) Tehničko-biološke ophodnje (2) Gospodarske (ekonomske) ophodnje (3) Društveno-gospodarske ophodnje U tehničko-biološke ophodnje spada u prvom redu fizička ophodnja, koja se određuje na temelju prirodne zrelosti drva. Točno utvrđivanje fizičke ophodnje nailazi na značajne teškoće budući da jednoznačno utvrđenje stupnja zrelosti uopće nije moguće. Umjesto |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 11 <-- 11 --> PDF |
prirodne zrelosti uzima se dob u kojoj je drvo sposobno za prirodno pomlađen je, u kojem normalno osržava, tj. vrijeme u kojem drvo fiziološki normalno živi i u kojem je najsigurnije prirodno pomlađenje, kako s obzirom na kvalitet i klijavost sjemena, stanje tla, uvjete svjetlosti za podmladak, te kakvoću i masu drveća koje se može smatrati zrelim. Kako vidimo, problem je težak i kao što smo rekli, nije jednoznačno rješiv. Ne samo da su moguće ogromne razlike između sastojina različitim staništima, već su one moguće i između pojedinih stabala na istom staništu. Tehničke ophodnje uvjetovane su potrebama tržišta za određenim šumskim sortimentima. i koje su prilagođene određenim ciljevima. Tehničke ophodnje su izrazito gospodarski usmjerene jer polaze sa stajališta da se želi postići maksimalan prihod po jedinici površine u datim tržišnim prilikama. Npr. uzgajanje drva za celulozu, božična drvca. itd. Valja napomenuti da je u prošlom stoljeću prevladava tehnička ophodnja, s usmjerenjem uzgajanja ogrjevnog drva. koje je u ukupnoj sječi, početkom 19. stoljeća, zauzimalo 90 %. Očigledno ophodnje na temelju fizičke zrelosti ili trenutačnih potreba tržišta nisu mogle postati djelotvornim mjerilom za određivanje dužine ophodnje, pa su šumari posegnuli za nekim dodatnim mjerilima. Grupu takvih kriterija za određivanje ophodnje nazvali su gospodarskim ophodnjama. Cilj gospodarskih ophodnja je maksimizacija: prosječnog godišnjeg neto prihoda po jedinici površine, rentabilnosti, neto zemljišnog prihoda, itd. Veža između bioloških i gospodarskih ophodnja je jasna i veoma uska. Uzimajući npr. ophodnju najvećeg godišnjeg neto prihoda, šumari su bili u stanju suziti širok broj godina u kojem bi se drvo moglo smatrati fizički zrelim prema naprijed navedenim kriterijima. Niti gospodarske metode određivanja ophodnje ne ispunjavaju, međutim, sve potrebne kriterije koje bi valjalo uzeti u obzir u planskom gospodarenju šumama. U tržišnim gospodarstvima, gdje cijena dobara predstavlja izraz ponude i tražnje s jedne strane, a rentabilitet maksimizaciju alokacije resursa, društveno-gospodarska korist, kada je u pitanju ophodnja, mogla bi se mjeriti nastojanjem ka maksimizaciji godišnjeg bruto prihoda, općih koristi šuma, veličine društvenog proizvoda, najveće proizvodnosti, itd. Ophodnja je temeljna veličina od koje polazi plansko ostvarivanje gospodarskog cilja šumarstva. U mnoštvu različitih ciljeva, dužina ophodnji i međusobnih kombinacija, računajući s tehničkim, tehnološkim, konjunkturnim i inim promjenama, mogu nastati bezbrojne kombinacije između kojih je teško izabrati najbolju alternativu. To je tako zbog toga što pri postavljaju cilja ili ciljeva smjeramo uvijek na neke kriterije, koji su ograničeni u procesu optimalizacije. Iz naprijed iznijetog vidljivo je da moramo u traženju optimalne ophodnje utvrditi osim ciljeva gospodarenja i neke kriterije, koji bi postali kompromis između optimuma individualnog gospodarstva i optimuma narodnog gospodarstva kao ojeline. PRIMJER IZRAČUNAVANJA OPHODNJE MAKSIMALNOG GODIŠNJEG NETO PRIHODA Kako su odredbe »Pravilnika . . .« specifične posebno u pogledu ophodnji hrastovine. načinili smo pokus sa hrastovom sastojinom I. bonitetnog raz |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 12 <-- 12 --> PDF |
reda umjerene prorjede (Jiittner), da bi pokušali dati čim potpuniju predodžbu čitatelju o načinu kako se izračunavaju ophodnje. Iz Sumarsko-tehničkog priručnika (Zgb., 1966.) uzeli smo podatke za 1 ha hrastove sastojine I. boniteta umjerene prorjede. Iz sortimentnih tablica (Mali šumarsko-tehnički priručnik, Zgb., 1947.) izračunali smo približan napad šumskih sortimenata u različitim dobima te sastojine. Na temelju cjenika (Opće udr. šum., prer. drva i prometa Hrvatske, Zgb, 1984.), pošavši od koeficijenta vrijednosti za hrastove trupce III. klase, promjera 25— 29 cm, koji smo označili s 1,0, izračunali smo odnose međusobnih vrijednosti. Svakoj jedinici koeficijenta vrijednosti dali smo vrijednost 69,46 uvjetnih novčanih jedinica i na taj smo način procjene međusobnih vrijednosti sortimenata i sastojine kao cjeline u različitoj dobi dobili u međusobno usporedivim uvjetnim novčanim jedinica (n. j.). U tablici 1. prikazali smo takav približni napad šumskih sortimenata glavne sastojine. Da bi obračunali ukupnu vrijednost proizvodnje drva moramo međutim računati također s drvnim materijalom prorjeda, što smo učinili, uz primjenu obračuna vrijednosti. Da bi u računima mogli upotrijebiti matematičke metode optimizačije, kretanja proizvodnje ukupne drvne mase koja je u sastojim proizvedena, drvne mase glavne sastojine (poslije prorjede), vrijednosti sortimenata prema kakvoći i promjerima, izračunali smo ih sve kao kontinuirane funkcije. Tako smo izračunali da je vrijednost (Y) hrastove sastojine (određena metodom sadašnje sječive vrijednosti): Y = (—0,087 x:! + 32,40 x^ — 2384,31 x + 59306) X (69,46) (1) Vrijednost izračunata obrascem (1) predstavlja neto vrijednost ukupno proizvedene drvne mase. To znači da su odbijeni troškovi podizanja sastojine, njege, čišćenja, zaštite, sječe, izrade, izvlačenja i transporta šumskih sortimenata, kako među- tako i glavnog prihoda. Pri gornjem izračunu pretpostavili smo optimalnu otvorenost. Obrast sastoijine uzete iz tablica je 1,0. U jednadžbi (1) X predstavlja dob sastojine. Ukupni neto prihod podijeljen s dobi sastojine daje nam godišnji neto prihod 1 ha naše sastojine. U tablici 2 prikazani su ukupan neto prihod sastojine, godišnji neto prihod i granični godišnji neto prihod. Godišnji neto prihod hrastove sastojine koju smo za naš pokus izabrali (Y) dat ije jednadžbom: Y = —0,00046 x:i + 0,1555 x-´ — 9,884 x + 366,864 (2) U tablici 2 u četvrtom stupcu prikazan je granični godišnji neto prihod po ha naše sastojine. To je prihod koji se postiže dodavanjem jedne dodatne jedinice nezavisne varijable (X = dob sastojine). Do vrijednosti graničnog neto prihoda po- ha naše sastojine dolazimo tako da jednadžbu (2) deriviramo, pa uvrštavajući za povoljnu vrijednost X dobijamo odgovarajuću vrijednost Y. Deriviramo jednadžbu (2) i izjednačivši rezultat s ništicom izračunavamo ekstremne točke, kojih mora biti s obzirom da se radi o jednadžbi drugog stupnja (3), dvije: |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 14 <-- 14 --> PDF |
IZRAČUNAVANJE OPHODNJE MAKSIMALNOG GODIŠNJEG PRIHODA - HRAST I. BONITET T> o 1— c/l «t t/1 UKUPNI NETO PRIHOD IZRAČUNAT METODOM SADAŠNJE SJECIVE VRIJEDNOSTI o i— UJ -3 GRANIČNI GODIŠNJI NETO PRIHOD K/l tt> »-« o 3: *-< O Oć. C3 O m uvjetnih novčanih jedinica po 1 ha o o 50 10.215,50 204,31 2,25 60 14.095,20 234,92 3,85 70 19.611,45 280,16 5,18 80 26.983,59 337,29 6,24 90 36.321,13 403,57 7,02 100 47.623,77 476,24 7,53 110 60.781,36 552,56 7,76 120 75.573,92 629,78 7,72 130 91.671,66 705,17 7.41 140 108.634,92 775,96 6.82 150 125.914,26 839,43 5,96 160 142.850,38 892,81 4,82 170 158.674,15 933,38 3,41 180 172.506,62 958,37 1,73 190 183.359.00 965,05 -0,23 200 190.132,68 950,66 -2,46 210 191.619,22 912,47 -4,97 220 186.500,33 847,73 -7,75 230 173.347,92 753,69 -10,80 240 150.624,06 627,60 -14,13 Hrast umjerene prorjede I. bon.(JSttner) Šumarsko-tehnički priručnik, Zgb., 1966. Sortimentna tablica, Mali šumarsko-teh. priručnik, Zgb. 1949. Odnosi cijena prema cjeniku Općeg udruže nja Šumarstva, prerade drva i prometa Hr vatske, 1984. Procjene i aproksimacije: R. Sabadi Y´ = —0,00137 x^ + 0.3111x — 9,884 (3) i te su vrijednosti: x, = 38,22 god.; x2 = 188,37 god. Rezultate prikazujemo na slici (1), (2) i (3). Iz prednjeg izlazi: (1) Naša hrastova sastojina postiže maksimum neto prihoda u 207,5 godini u vrijednosti 191.813.47 n. j. ; (2) Ista sastojina postiže maksimalan godišnji neto prihod u 188,37 godini u vrijednosti 965,32 n. j./ha; (3) Maksimalan granični godišnji neto prihod postiže se u toj sastojini u 113,54 godini u vrijednosti 7,78 n. j./ha. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 15 <-- 15 --> PDF |
KRETANJE VRIJEDNOSTI NETO PRIHODA PO ha HRASTOVE SASTOJINE I. BONITETNOG RAZREDA UMJERENE PRORJEDE (Juttner) 200.000J( 1) Ukupni neto prihod 1OO.0OO100 150 DOB SASTOJINE (2) Godišnji neto prihod 1.000 7 500 o1-^-´ 50 100 150 DOB SASTOJINE (3) Granični godišnji neto prihod SI. 1 — 3. L3 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Ophodnje i maksimalne vrijednosti izračunate naprijed valja uzeti sa stanovitom rezervom, budući da ona počiva na odnosima cijena u času računanja, zatim na idealiziranoj sastojim iz tablica. Prema nekim autorima (Plavšić, Golubović i dr.) maksimalna godišnja vrijednost neto prihoda u hrastovim sastojinama postiže se u nešto ranijoj dobi (oko 160 god.). Kako su cit. autori došli do zaključka mjerenjem konkretnih sastojina, možemo zaključiti da su naši rezultati načinjeni na idealiziranom modelu doista previsoki. Oni su međutim ilustrativni, jedini razlog radi kojeg ih prikazujemo. Koju ophodnju uzeti u razmatranje za našu hrastovu sastojinu? Naša sastojina daje godišnji neto prihod (a) uz ophodnju 207,5 godina 924,40 n. j . /ha/ god., (b) uz ophodnju 188,37 god. 965,32 n. j . /ha/ god. i (C) uz ophodnju 113,54 god. 575.94 n. j . /ha/god. Svedeno li sve ophodnje na 207,5 godina, tij. ophodnju u kojoj naša sastojina dostiže maksimalnu ukupnu neto vrijednost, imamo za naše slučajeve ukupnu neto vrijednost: (a) 924,40 X 207,5 = 191.813,47 n. j./ha (b) 965,32 X 207,5 - 200.303,90 n. j./ha (C) 575,94 X 207,5 = 119.507,55 n. j./ha iz čega proizlazi da 1 n. j . ukamaćena danas kroz 207,5 godina donosi kamate: (a) pri ophodnji 207,5 god. p = 6,04% godišnje (b) pri ophodnji 188,37 god. p = 6,06% godišnje (c) pri ophodnji 113,54 god. p = 5,80% godišnje Iz prednjeg proizlazi da je današnja vrijednost najveća ako za hrast I. boniteta umjerene prorjede izaberemo ophodnju 188,37 godina. Ako bi izabrali takve ophodnje za sve sastojine hrasta I. bonitetnog razreda (obrast 1,0), imajući prije toga mnogo kraće ophodnje, sigurno je da se izlažemo opasnosti da ostavimo industriju bez sirovina, da smanjimo prihode šumarstva i time dovedemo u pitanje ostvarivanje planova pošumljivanja i poboljšanja sastojina, itd. Nema sumnje da bi, kada ne bi bilo tih razloga, optimalno rješenje bilo uz ophodnju za I. bonitet očuvanih hrastovih sastojina od oko 180 godina, odnosno nižih ophodnji za slabije bonitete. Iz prednjeg pokusa možemo izvući zaključak da je naglo mijenjanje ophodnje skopčano s velikim početnim gubicima, pa je pri određivanju iste potrebno takve gubitke također uzeti u račun. PRIJEDLOG ZA ISTRAŽIVANJE OPTIMALNE OPHODNJE Skraćenje ili produženje ophodnje nije identično s npr. odlukom SIV-a, da se sva potraživanja iz inozemstva imaju naplatiti umjesto za 90, za 30 dana. Takvo rješenje donosi jednokratno ubrzanje naplate (bez obzira na činjenicu da su mnogi kupci zbog skraćenja kreditiranja odustali od posla, a kod nekih se moralo sniziti cijene). U šumarstvu se radi o dugim rokovima i produženje ophodnje, odnosno skraćenje može donijeti smanjenje šumskih sortimenata na tržištu, odnosno jednokratno (u kraćem razdoblju), već prema tomu |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 17 <-- 17 --> PDF |
koliko imamo sastojiina u odgovorajućoj dobi. U ,slučaju produljenja ophodnje, moramo računati s društvenim gubitkom, koji će se očitovati zbog interakcijskog djelovanja, kroz cijelo narodno gospodarstvo. Takva odluka, bilo da se radi o produljenju ili skraćenju ophodnje, ako je provedena naglo, može imati posljedice po cijele narodno gospodarstvo poput šoka. Iz tog razloga smatramo da bi bilo uputnije istražiti taj problem. Nema sumnje da su, radi li se posebno o hrastu, dulje ophodnje povoljnije, što pokazuje izveden primjer. No, ako smo imali ophodnje oko 100 godina, naglo prijeći na ophodnje od 120 ili više godina znači preradi drva uskratiti materijal koji je do jučer od šumarstva dobijala. To može imati za posljedicu smanjenje zaposlenosti, neiskorištenost kapaciteta, smanjenje proizvodnosti, smanjenje izvoza, smanjenje u ostalim granama narodnog gospodarstva. Takva smanjenja imaju za posljedicu opće smanjenje zaposlenosti, te niz sekundarnih, tercijarnih itd. negativnih posljedica. Selektivnost u tom pogledu shvaćamo kao nastojanje da se znanstveno obradi taj problem. Postavimo li sebi za cilj da u konkretnim šumama, prema njihovu općem stanju, pomlađenosti, obrastu i kvaliteti drvne zalihe izračunamo optimalnu ophodnju najvišeg godišnjeg neto prihoda i nju uzmemo kao postavljeni cilj, izračunamo razdoblje koje je potrebno da se do tog cilja dođe, odbijajući gubitke koji će nastaviti izostajanjem sirovina. Miniziranjem gubitaka jedino možemo bezbolno postići cilj kojeg bi se moglo sa stajališta šumarskih znanosti braniti. Istodobno bi takav cilj ispunio očekivanja gospodarske optimizacije. Kako se radi ne samo o ophodnji, već i o gospodarskoj optimizaciji gospodarenja šumama, valjalo bi veoma brzo prići istraživanjima, koja bi dala odgovor na taj problem. Samo takvim vrednovanjem moguće je isto tako doći do objektivno optimiziranih ophodnji. Tomu je razlog svakako i u tomu, što je sistem cijena šumskih sortimenata pod antimonopolnoj kontroli, pa su aktualne cijene tih sortimena u dobroj mjeri iskrivljene i ne daju prave odnose društvenih vrijednosti koje se moraju temeljiti na optimalnoj alokaciji resursa. LITERATURA Prof. dr Slavko MATIĆ: Uzgojni zahvati u šumama hrasta lužnjaka Slavonije i Baranje kao mjera povećanja kvalitete drvne mase; ZBORNIK — Istraživanje, razvoj i kvaliteta proizvoda u preradi drva, Osijek, prosinca 1984. Zorko BAŠIĆ, diiipl. ing.: Projekcija etata u postojećim šumama SSGO »SLAVONSKA SUMA«; ZBORNIK — Istraživanje, razvoj i kvaliteta proizvoda u preradi drva, Osijek, prosinca 1984. Prof. dr M. PLAVSlC, Doc. dr U. GOLUBOVIĆ: Istraživanje sadašnje najpovoljnije sječive zreloisti u sastojinama hrasta lužnjaka; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1967. Offset, str. 1 — 133. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 18 <-- 18 --> PDF |
R. Sabađi Contribution to the Discussion on the Rotation Period Length in Oak Forests S u m m a r y According to the otfficial quideliiness on rotation length in oak forests, there is a provision envisaging rotation lengtheing from 100 to 120 vears. In present paper there is contribution to the consequences caused by such a move in forestiry, as well as in the whole national economv. In the 1. and 2. pa rt of the paper the various rotation computation of rotation is expla.ined, lilltustrated on the exemple of the oak štand, site class I, moderate thining. According to the criterion of maximal annual net revenue, rotation for such a forest of 180 years should be preferred. Switching abruptly from on to another rotation period may cause either short- term gains to forest enterprise, or losses in cases of lengthening of the rotation period. Besides, there should toe taken inito account loss in usage otf capaoity of forest industries depending on raw materials delivered by forestry. Such losses may cause secondarv, terciar, etc. consequences throughout the whole economy. Paper proposes that research sho.uld prove which rotation period should be accepted as opitimal, which should contribute to optitnization proces of the whole forestry. KEY WORDS: Rotation Period Optmizatioin. ^^ Hi |