DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Šum. list CIX (1985) 7


UDK 630*651.5 (Ouercus robur L.)


PRILOG RASPRAVI O DUŽINI OPHODNJE
U ŠUMAMA HRASTA


Ruđolf SABADI*


SAŽETAK. Prema »Pravilniku o načinu izrade šumskogospodarskih
osnova područja. ..« službeno je ophodnja u šumama hrasta produžena
od 100 na 120 godina. Članak je prilog sagledavanje posljedica
takve odluke u šumarstvu kao i u cijelom narodnom gospodarstvu.


U dijelovima 1. i 2. članka objašnjeno je računanje različitih
ophodnja, ilustrirano s primjerom hrastove sastojine I. bonitetnog
razreda umjerene prorjede. Prema kriterijima maksimalnog godišnjeg
neto prihoda, ophodnja bi za takve šume trebala biti oko 180
godina.


Nagao prijelaz od jedne drugoj dužini ophodnje može prouzročiti
ili kratkotrajni gubitak, ili gubitke u slučaju produženja ophodnje.
Osim toga valja uzeti u obzir gubitak u iskorišćivanju kapaciteta
drvne industrije koja zavisi o sirovinama koje isporučuje šumarstvo.
Takvi gubici mogu prouzročiti sekundarne, tercijarne, itd. posljedice
kroz cijelo narodno gospodarstvo.


U članku se predlaže da znanstvena istraživanja moraju potvrditi
koju ophodnju valja usvojiti kao optimalnu, što treba doprinijeti
procesu optimalizacije cjelokupnog šumarstva.


KLJUČNE RIJEČI: Optimalizacija ophodnje.


UVOD


Od pojave »Pravilnika o načinu izrade šumskogospodarskih osnova područja,
osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenja
šumama« (NN 19/1981) predviđa se ophodnja hrasta lužnjaka i kitnjaka 120
godina kao minimalna, s tim da je do tada minimalna ophodnja bila 100 godina.


Razumljivo je da je takva odluka izazvala podijeljenost mišljenja. Prvo,
u šumskim gospodarstvima koja imaju velik dio šuma hrasta, ozbiljno se
ugrožava dinamika prihoda. Drugo, odgađanjem sječa sastojina starih 100
godina izostaje konkretan prihod danas, čija je vrijednost neprocjenjiva za


* Prot. di´ Rudolf SABADI, Katedra za ekonomiku šumarstva i drvne industrije
Šumarskog fakulteta Sveučil´lša u Zagrebu
7




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 10     <-- 10 -->        PDF

podmirenje potreba šumarstva, a sve u ime očekivanja da će vrijednost takvih
sastojina biti daleko veća, ali u nekom budućem, nesigurnom vremenu. Treće,
ugrožava se snabdijevanje industrije.


Ako prema današnjim cijenama šumskih sortimenata vrednujemo sastojinu
dobi 100 godina, onda je prihod koji možemo postići konkretan, bez odbitka
kamata nekog budućeg prihoda. Da bi ´sastojina dobi 120 godina bila
u današnje vrijeme jednaka sastojim dobi 100 godina, ukamaćenje od 20 godina
moralo bi biti veoma nisko (1 — 3 % godišnje).


Očigledno je problem kompliciraniji nego što na prvi pogled izgleda. Pritisak
na skraćenje ophodnje razumljivi je zbog načina organizacije i financiranja
šumarstva. Ako je šumarstvo neposredno vezano za stvaranje i raspodjelu
dohotka poput drugih gospodarskih oblasti, tada se preferiraju prihodi
koji nastaju danas, bez obzira što se možda njihovom realizacijom u budućnosti
postižu bolji gospodarski učinci. Uostalom, takav pristup ima i privatan vlasnik
šume u kapitalističkom poretku. Takav postupak ima naravno i posljedice,
koje se očituju u smanjenju reproduktivne sposobnosti šuma. Prof. Matić
ističe da je biocenoza hrasta, uslijed brojnih vanjskih utjecaja, veoma labilna.
Po njemu je prirodno pomlađenje hrastovih (sastojina otežano i veoma skupo,
budući da su potrebna velika sredstva za pripremu tla, pomnu zaštitu mlade
sastojine od štetočina i ekoloških činitelja, popunjavanje nedovoljno obnovljenih
dijelova sastojine njege podmlatka nakon dovršenog sijeka, čišćenje sastojina
i prorjeđivanje.


Svi uzgojni radovi idu za tim da sastojinu približe prirodnoj šumi, u
kojoj je proizvodnja drvne mase maksimalna po masi i kakvoći.


Iz takvih aksioma u gospodarenju trebalo bi proizaći da skraćivanjem
ophodnje skraćujemo ciklus života šume i time uvećavamo u kraćem razdoblju
rizik obnavljanja sastojine. Kako je rizik velik, s uzgajivačke točke
gledišta dulje ophodnje morale bi biti pretpostavljene kraćim.


S gledišta rentabiliteta gospodarenja, kraće ophodnje imaju prednost,
budući da današnja vrijednost budućih prihoda, zbog visokih stopa ukamaćenja,
u kraćim ophodnjama premašuje one dugih ophodnja.


Pošavši od različitih vrsta ophodnji kao što su tehnička, biološka, ophodnje
najvećeg godišnjeg neto prihoda i drugih u radu se pokušava ustanoviti
njihova međuzavisnost i sugerirati na koji bi način trebalo odrediti ophodnju
hrasta, te naše navrednije vrste, da bi postigli u uvjetima potrajnosti gospodarenja
i prihoda, maksimalnu društvenogospodarsku korist.


VRSTE OPHODNJE I NJIHOVE MEĐUSOBNE VEZE


U literaturi se ophodnje prema vrstama razlikuju u tri grupe:


(1) Tehničko-biološke ophodnje
(2) Gospodarske (ekonomske) ophodnje
(3) Društveno-gospodarske ophodnje
U tehničko-biološke ophodnje spada u prvom redu fizička ophodnja, koja
se određuje na temelju prirodne zrelosti drva.


Točno utvrđivanje fizičke ophodnje nailazi na značajne teškoće budući
da jednoznačno utvrđenje stupnja zrelosti uopće nije moguće. Umjesto




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 11     <-- 11 -->        PDF

prirodne zrelosti uzima se dob u kojoj je drvo sposobno za prirodno pomlađen
je, u kojem normalno osržava, tj. vrijeme u kojem drvo fiziološki
normalno živi i u kojem je najsigurnije prirodno pomlađenje, kako s obzirom
na kvalitet i klijavost sjemena, stanje tla, uvjete svjetlosti za podmladak, te
kakvoću i masu drveća koje se može smatrati zrelim. Kako vidimo, problem
je težak i kao što smo rekli, nije jednoznačno rješiv. Ne samo da su moguće
ogromne razlike između sastojina različitim staništima, već su one moguće
i između pojedinih stabala na istom staništu.


Tehničke ophodnje uvjetovane su potrebama tržišta za određenim šumskim
sortimentima. i koje su prilagođene određenim ciljevima. Tehničke ophodnje
su izrazito gospodarski usmjerene jer polaze sa stajališta da se želi
postići maksimalan prihod po jedinici površine u datim tržišnim prilikama.
Npr. uzgajanje drva za celulozu, božična drvca. itd.


Valja napomenuti da je u prošlom stoljeću prevladava tehnička ophodnja,
s usmjerenjem uzgajanja ogrjevnog drva. koje je u ukupnoj sječi, početkom


19. stoljeća, zauzimalo 90 %.
Očigledno ophodnje na temelju fizičke zrelosti ili trenutačnih potreba
tržišta nisu mogle postati djelotvornim mjerilom za određivanje dužine ophodnje,
pa su šumari posegnuli za nekim dodatnim mjerilima. Grupu takvih
kriterija za određivanje ophodnje nazvali su gospodarskim ophodnjama. Cilj
gospodarskih ophodnja je maksimizacija: prosječnog godišnjeg neto prihoda
po jedinici površine, rentabilnosti, neto zemljišnog prihoda, itd. Veža između
bioloških i gospodarskih ophodnja je jasna i veoma uska. Uzimajući npr.
ophodnju najvećeg godišnjeg neto prihoda, šumari su bili u stanju suziti širok
broj godina u kojem bi se drvo moglo smatrati fizički zrelim prema naprijed
navedenim kriterijima.


Niti gospodarske metode određivanja ophodnje ne ispunjavaju, međutim,
sve potrebne kriterije koje bi valjalo uzeti u obzir u planskom gospodarenju
šumama. U tržišnim gospodarstvima, gdje cijena dobara predstavlja izraz ponude
i tražnje s jedne strane, a rentabilitet maksimizaciju alokacije resursa,
društveno-gospodarska korist, kada je u pitanju ophodnja, mogla bi se mjeriti
nastojanjem ka maksimizaciji godišnjeg bruto prihoda, općih koristi šuma,
veličine društvenog proizvoda, najveće proizvodnosti, itd.


Ophodnja je temeljna veličina od koje polazi plansko ostvarivanje gospodarskog
cilja šumarstva. U mnoštvu različitih ciljeva, dužina ophodnji i međusobnih
kombinacija, računajući s tehničkim, tehnološkim, konjunkturnim i
inim promjenama, mogu nastati bezbrojne kombinacije između kojih je teško
izabrati najbolju alternativu. To je tako zbog toga što pri postavljaju cilja ili
ciljeva smjeramo uvijek na neke kriterije, koji su ograničeni u procesu optimalizacije.


Iz naprijed iznijetog vidljivo je da moramo u traženju optimalne ophodnje
utvrditi osim ciljeva gospodarenja i neke kriterije, koji bi postali kompromis
između optimuma individualnog gospodarstva i optimuma narodnog gospodarstva
kao ojeline.


PRIMJER IZRAČUNAVANJA OPHODNJE MAKSIMALNOG GODIŠNJEG
NETO PRIHODA


Kako su odredbe »Pravilnika . . .« specifične posebno u pogledu ophodnji
hrastovine. načinili smo pokus sa hrastovom sastojinom I. bonitetnog raz




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 12     <-- 12 -->        PDF

reda umjerene prorjede (Jiittner), da bi pokušali dati čim potpuniju predodžbu
čitatelju o načinu kako se izračunavaju ophodnje.


Iz Sumarsko-tehničkog priručnika (Zgb., 1966.) uzeli smo podatke za 1 ha
hrastove sastojine I. boniteta umjerene prorjede. Iz sortimentnih tablica (Mali
šumarsko-tehnički priručnik, Zgb., 1947.) izračunali smo približan napad šumskih
sortimenata u različitim dobima te sastojine.


Na temelju cjenika (Opće udr. šum., prer. drva i prometa Hrvatske, Zgb,
1984.), pošavši od koeficijenta vrijednosti za hrastove trupce III. klase, promjera
25— 29 cm, koji smo označili s 1,0, izračunali smo odnose međusobnih
vrijednosti. Svakoj jedinici koeficijenta vrijednosti dali smo vrijednost 69,46
uvjetnih novčanih jedinica i na taj smo način procjene međusobnih vrijednosti
sortimenata i sastojine kao cjeline u različitoj dobi dobili u međusobno
usporedivim uvjetnim novčanim jedinica (n. j.).


U tablici 1. prikazali smo takav približni napad šumskih sortimenata glavne
sastojine.


Da bi obračunali ukupnu vrijednost proizvodnje drva moramo međutim
računati također s drvnim materijalom prorjeda, što smo učinili, uz primjenu
obračuna vrijednosti. Da bi u računima mogli upotrijebiti matematičke metode
optimizačije, kretanja proizvodnje ukupne drvne mase koja je u sastojim
proizvedena, drvne mase glavne sastojine (poslije prorjede), vrijednosti
sortimenata prema kakvoći i promjerima, izračunali smo ih sve kao kontinuirane
funkcije.


Tako smo izračunali da je vrijednost (Y) hrastove sastojine (određena
metodom sadašnje sječive vrijednosti):


Y = (—0,087 x:! + 32,40 x^ — 2384,31 x + 59306) X (69,46) (1)


Vrijednost izračunata obrascem (1) predstavlja neto vrijednost ukupno
proizvedene drvne mase. To znači da su odbijeni troškovi podizanja sastojine,
njege, čišćenja, zaštite, sječe, izrade, izvlačenja i transporta šumskih sortimenata,
kako među- tako i glavnog prihoda. Pri gornjem izračunu pretpostavili
smo optimalnu otvorenost. Obrast sastoijine uzete iz tablica je 1,0. U jednadžbi
(1) X predstavlja dob sastojine.


Ukupni neto prihod podijeljen s dobi sastojine daje nam godišnji neto
prihod 1 ha naše sastojine. U tablici 2 prikazani su ukupan neto prihod sastojine,
godišnji neto prihod i granični godišnji neto prihod.


Godišnji neto prihod hrastove sastojine koju smo za naš pokus izabrali


(Y) dat ije jednadžbom:
Y = —0,00046 x:i + 0,1555 x-´ — 9,884 x + 366,864 (2)


U tablici 2 u četvrtom stupcu prikazan je granični godišnji neto prihod
po ha naše sastojine. To je prihod koji se postiže dodavanjem jedne dodatne
jedinice nezavisne varijable (X = dob sastojine). Do vrijednosti graničnog neto
prihoda po- ha naše sastojine dolazimo tako da jednadžbu (2) deriviramo, pa
uvrštavajući za povoljnu vrijednost X dobijamo odgovarajuću vrijednost Y.


Deriviramo jednadžbu (2) i izjednačivši rezultat s ništicom izračunavamo
ekstremne točke, kojih mora biti s obzirom da se radi o jednadžbi drugog stupnja
(3), dvije:




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 14     <-- 14 -->        PDF

IZRAČUNAVANJE OPHODNJE MAKSIMALNOG
GODIŠNJEG PRIHODA - HRAST I. BONITET


T>


o


1—


c/l


«t


t/1


UKUPNI NETO
PRIHOD IZRAČUNAT
METODOM
SADAŠNJE SJECIVE
VRIJEDNOSTI


o


i—


UJ
-3


GRANIČNI GODIŠNJI
NETO
PRIHOD


K/l tt>


»-«


o


3:
*-<


O Oć.


C3 O


m


uvjetnih novčanih jedinica po 1 ha


o


o


50 10.215,50 204,31 2,25
60 14.095,20 234,92 3,85
70 19.611,45 280,16 5,18
80 26.983,59 337,29 6,24
90 36.321,13 403,57 7,02


100 47.623,77 476,24 7,53
110 60.781,36 552,56 7,76
120 75.573,92 629,78 7,72
130 91.671,66 705,17 7.41
140 108.634,92 775,96 6.82


150 125.914,26 839,43 5,96
160 142.850,38 892,81 4,82
170 158.674,15 933,38 3,41
180 172.506,62 958,37 1,73
190 183.359.00 965,05 -0,23


200 190.132,68 950,66 -2,46
210 191.619,22 912,47 -4,97
220 186.500,33 847,73 -7,75
230 173.347,92 753,69 -10,80
240 150.624,06 627,60 -14,13


Hrast umjerene prorjede I. bon.(JSttner)


Šumarsko-tehnički priručnik, Zgb., 1966.


Sortimentna tablica, Mali šumarsko-teh.


priručnik, Zgb. 1949.


Odnosi cijena prema cjeniku Općeg udruže


nja
Šumarstva, prerade drva i prometa Hr


vatske, 1984.


Procjene i aproksimacije: R. Sabadi


Y´ = —0,00137 x^ + 0.3111x — 9,884
(3)


i te
su vrijednosti:


x, = 38,22 god.; x2 = 188,37 god.


Rezultate prikazujemo na slici (1), (2) i (3). Iz prednjeg izlazi:


(1)
Naša hrastova sastojina postiže maksimum neto prihoda u 207,5 godini
u vrijednosti 191.813.47 n. j. ;
(2)
Ista sastojina postiže maksimalan godišnji neto prihod u 188,37 godini
u vrijednosti 965,32 n. j./ha;
(3)
Maksimalan granični godišnji neto prihod postiže se u toj sastojini
u 113,54 godini u vrijednosti 7,78 n. j./ha.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 15     <-- 15 -->        PDF

KRETANJE VRIJEDNOSTI NETO PRIHODA PO ha HRASTOVE SASTOJINE


I.
BONITETNOG RAZREDA UMJERENE PRORJEDE (Juttner)
200.000J(
1) Ukupni neto prihod
1OO.0OO100
150
DOB SASTOJINE


(2) Godišnji neto prihod
1.000
7 500


o1-^-´ 50 100 150
DOB SASTOJINE


(3) Granični godišnji neto prihod
SI. 1 — 3.


L3




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Ophodnje i maksimalne vrijednosti izračunate naprijed valja uzeti sa
stanovitom rezervom, budući da ona počiva na odnosima cijena u času računanja,
zatim na idealiziranoj sastojim iz tablica. Prema nekim autorima (Plavšić,
Golubović i dr.) maksimalna godišnja vrijednost neto prihoda u hrastovim
sastojinama postiže se u nešto ranijoj dobi (oko 160 god.). Kako su cit.
autori došli do zaključka mjerenjem konkretnih sastojina, možemo zaključiti
da su naši rezultati načinjeni na idealiziranom modelu doista previsoki. Oni
su međutim ilustrativni, jedini razlog radi kojeg ih prikazujemo.


Koju ophodnju uzeti u razmatranje za našu hrastovu sastojinu? Naša
sastojina daje godišnji neto prihod (a) uz ophodnju 207,5 godina 924,40 n. j .
/ha/ god., (b) uz ophodnju 188,37 god. 965,32 n. j . /ha/ god. i (C) uz ophodnju
113,54 god. 575.94 n. j . /ha/god.


Svedeno li sve ophodnje na 207,5 godina, tij. ophodnju u kojoj naša sastojina
dostiže maksimalnu ukupnu neto vrijednost, imamo za naše slučajeve
ukupnu neto vrijednost:


(a) 924,40 X 207,5 = 191.813,47 n. j./ha
(b) 965,32 X 207,5 - 200.303,90 n. j./ha
(C) 575,94 X 207,5 = 119.507,55 n. j./ha
iz čega proizlazi da 1 n. j . ukamaćena danas kroz 207,5 godina donosi kamate:


(a) pri ophodnji 207,5 god. p = 6,04% godišnje
(b) pri ophodnji 188,37 god. p = 6,06% godišnje
(c) pri ophodnji 113,54 god. p = 5,80% godišnje
Iz prednjeg proizlazi da je današnja vrijednost najveća ako za hrast I.
boniteta umjerene prorjede izaberemo ophodnju 188,37 godina.


Ako bi izabrali takve ophodnje za sve sastojine hrasta I. bonitetnog razreda
(obrast 1,0), imajući prije toga mnogo kraće ophodnje, sigurno je da se
izlažemo opasnosti da ostavimo industriju bez sirovina, da smanjimo prihode
šumarstva i time dovedemo u pitanje ostvarivanje planova pošumljivanja
i poboljšanja sastojina, itd. Nema sumnje da bi, kada ne bi bilo tih razloga,
optimalno rješenje bilo uz ophodnju za I. bonitet očuvanih hrastovih sastojina
od oko 180 godina, odnosno nižih ophodnji za slabije bonitete.


Iz prednjeg pokusa možemo izvući zaključak da je naglo mijenjanje ophodnje
skopčano s velikim početnim gubicima, pa je pri određivanju iste potrebno
takve gubitke također uzeti u račun.


PRIJEDLOG ZA ISTRAŽIVANJE OPTIMALNE OPHODNJE


Skraćenje ili produženje ophodnje nije identično s npr. odlukom SIV-a,
da se sva potraživanja iz inozemstva imaju naplatiti umjesto za 90, za 30 dana.
Takvo rješenje donosi jednokratno ubrzanje naplate (bez obzira na činjenicu
da su mnogi kupci zbog skraćenja kreditiranja odustali od posla, a kod
nekih se moralo sniziti cijene). U šumarstvu se radi o dugim rokovima i produženje
ophodnje, odnosno skraćenje može donijeti smanjenje šumskih sortimenata
na tržištu, odnosno jednokratno (u kraćem razdoblju), već prema tomu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 17     <-- 17 -->        PDF

koliko imamo sastojiina u odgovorajućoj dobi. U ,slučaju produljenja ophodnje,
moramo računati s društvenim gubitkom, koji će se očitovati zbog interakcijskog
djelovanja, kroz cijelo narodno gospodarstvo. Takva odluka, bilo da
se radi o produljenju ili skraćenju ophodnje, ako je provedena naglo, može
imati posljedice po cijele narodno gospodarstvo poput šoka.


Iz tog razloga smatramo da bi bilo uputnije istražiti taj problem.
Nema sumnje da su, radi li se posebno o hrastu, dulje ophodnje povoljnije,
što pokazuje izveden primjer. No, ako smo imali ophodnje oko 100
godina, naglo prijeći na ophodnje od 120 ili više godina znači preradi drva
uskratiti materijal koji je do jučer od šumarstva dobijala. To može imati
za posljedicu smanjenje zaposlenosti, neiskorištenost kapaciteta, smanjenje
proizvodnosti, smanjenje izvoza, smanjenje u ostalim granama narodnog gospodarstva.
Takva smanjenja imaju za posljedicu opće smanjenje zaposlenosti,
te niz sekundarnih, tercijarnih itd. negativnih posljedica.


Selektivnost u tom pogledu shvaćamo kao nastojanje da se znanstveno
obradi taj problem.


Postavimo li sebi za cilj da u konkretnim šumama, prema njihovu općem
stanju, pomlađenosti, obrastu i kvaliteti drvne zalihe izračunamo optimalnu
ophodnju najvišeg godišnjeg neto prihoda i nju uzmemo kao postavljeni
cilj, izračunamo razdoblje koje je potrebno da se do tog cilja dođe,
odbijajući gubitke koji će nastaviti izostajanjem sirovina. Miniziranjem gubitaka
jedino možemo bezbolno postići cilj kojeg bi se moglo sa stajališta šumarskih
znanosti braniti. Istodobno bi takav cilj ispunio očekivanja gospodarske
optimizacije.


Kako se radi ne samo o ophodnji, već i o gospodarskoj optimizaciji gospodarenja
šumama, valjalo bi veoma brzo prići istraživanjima, koja bi dala
odgovor na taj problem.


Samo takvim vrednovanjem moguće je isto tako doći do objektivno optimiziranih
ophodnji. Tomu je razlog svakako i u tomu, što je sistem cijena
šumskih sortimenata pod antimonopolnoj kontroli, pa su aktualne cijene tih
sortimena u dobroj mjeri iskrivljene i ne daju prave odnose društvenih vrijednosti
koje se moraju temeljiti na optimalnoj alokaciji resursa.


LITERATURA


Prof. dr Slavko MATIĆ: Uzgojni zahvati u šumama hrasta lužnjaka Slavonije
i Baranje kao mjera povećanja kvalitete drvne mase;
ZBORNIK — Istraživanje, razvoj i kvaliteta proizvoda u preradi drva, Osijek,
prosinca 1984.


Zorko BAŠIĆ, diiipl. ing.: Projekcija etata u postojećim šumama SSGO »SLAVONSKA
SUMA«;
ZBORNIK — Istraživanje, razvoj i kvaliteta proizvoda u preradi drva, Osijek,
prosinca 1984.


Prof. dr M. PLAVSlC, Doc. dr U. GOLUBOVIĆ: Istraživanje sadašnje najpovoljnije
sječive zreloisti u sastojinama hrasta lužnjaka;
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1967. Offset, str. 1 — 133.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 18     <-- 18 -->        PDF

R. Sabađi
Contribution to the Discussion on the Rotation Period Length in
Oak Forests


S u m m a r y


According to the otfficial quideliiness on rotation length in oak forests, there is a
provision envisaging rotation lengtheing from 100 to 120 vears. In present paper
there is contribution to the consequences caused by such a move in forestiry, as
well as in the whole national economv.


In the 1. and 2. pa rt of the paper the various rotation computation of rotation
is expla.ined, lilltustrated on the exemple of the oak štand, site class I, moderate
thining. According to the criterion of maximal annual net revenue, rotation for such
a forest of 180 years should be preferred.


Switching abruptly from on to another rotation period may cause either short-
term gains to forest enterprise, or losses in cases of lengthening of the rotation
period. Besides, there should toe taken inito account loss in usage otf capaoity of forest
industries depending on raw materials delivered by forestry. Such losses may
cause secondarv, terciar, etc. consequences throughout the whole economy.


Paper proposes that research sho.uld prove which rotation period should be
accepted as opitimal, which should contribute to optitnization proces of the whole
forestry.


KEY WORDS: Rotation Period Optmizatioin.


^^


Hi