DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 89 <-- 89 --> PDF |
. BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL DE ECOLOGIA, br. 25, Madrid, 1984. g donosi: M o n t o y a O.. J. M.: Tipologija španjolskih šuma. Sastojine hrasta plutnjaka (Quercus suber, L.) Razlikuje se 9 velikih tipova šuma, koji se dalje dijele na podtipove. Opisuju se njihove opće ekološke (habit, klima, tlo, vegetacija), te šumskouzgojne, iskorišćivačke i proizvodne karakteristike. Oliva Estanvol, Mire i a; Molinas De Ferrer, Mar i a Lluisa: Pridolaženje gljive Hypoxilon mediterraneum u sastojinama hrasta plutnjaka u pokrajini Girona Gljivu Hypoxylon mediterraneum neki su autor; naveli kao uzročnika oboljenja »escaldado« hrasta plutnjaka, koje se manifestira općom truleži drveta i pojavom raka, većinom na bazi debla. Rezultati istraživanja morfologije i patogenosti te gljive pokazali su njen herniparazitički karakter pa je autori ne smatraju primarnim uzročnikom spomenutog oboljenja. Allue Andrade, J. L.; Meson Garcia-Maria Luisa: Funkcija, anatomija i determinacija ploda Prikazan je ključ za razne tipove ploda, koji se bazira na njihovim anatomsko- morfološkim karakteristikama. Chozas. Paloma: Stanje populacijele bijele rode Ciconia ciconia u Španjolskoj prema posljednjim nacionalnim cenzusima (1979 i 1981) Prema rezultatima brojanja 1979. i 1981. godine u Španjolskoj ima najamnje 5.776 nastanjenih gnijezda bijele rode. Njihova je zastupljenost po pojedinim pokrajinama slijedeća: — Extremadura 46,65´;´/o — Meseta Norte 28,08t,/o — Mesat Sur 9,63ls/o — Andalucia ll,75»/o — Cuenca del Bb.ro 4,09n/» — Redio« Galaico--Cantebr ica 0,80°/o Primijenjeno je direktno opažanje i indirektno brojanje. Distribucija i demografija proučavane su na bazi dva parametra: gustoći gnijezda (broj gnijezda na 100 km2) i stupnja koncentracije (skupine od 3 ili više gnijezda na 100 km2). Ti parametri pokazuju u Španjolskoj jasnu korelaciju. Najveće su vrijednosti dobivene za Ekstremaduru i Andaluzijsku pokrajinu Cadiz. Od ukupno 5.311 izbrojanih gnijezda 44,72"(| su pojedinačna ili po 2 zajedno. Komentiraju se distribucija i tendencije gradnje gnijezda u pojedinim pokrajinama. Sto se tiče mogućih uzroka pada populacije, navode se između ostalog: lov u zonama prezimljavanja, pesticidi, sudar s električnim vodovima, razaranje gnijezda itd. Hernandez Hernandez, F.: Prilog proučavanja ždrala (Grus grus) u pokrajini Zaragoza (1980—1983) U radu se iznose novi podaci o migraciji ždrala u pokrajini Zaragoza u godinama 1980—1988. S obzirom na značaj Lagune de Gallocanta i njene okolice za zimovalište tih ptica na Iberijskom poluotoku, pose´bna je pažnja posvećena tom lokalitetu. Utvrđeno je odstupanje od migracijske rute prema najzapadnijoj trećini pokrajine. Numeričke brojnosti ždralova za razne migracijske putove u Gallocanta su ove: jesen 1980., 15.842., proljeće 1981.. 13.504., jesen 1981, 15.972., proljeće 1982, 14.413., jesen 1982, 7.575., proljeće 1983, 6.056. U jesen 1980. U jesen 1980. (16. 11.) zabilježena je najveća koncentracija ptica po danu u Laguni Gallocanta (9.740). Ukupni bro´j kao i dnevne koncentracije ždralova u jesenskom periodu znatno su se povećale u odnosu na ranije periode. Isto tako bio je razmjerno veći i broj mladih individua. Na kraju se općenito govori o ponašanju ždralova u Gallocanta. M a y o 1; L.: Zimska koncentracija crnovratnog gnjurca Podiceps nigricollis C. L. Brehm 1831, u Formenteri Iznose se zapažanja o crnovratorn gnjurcu za vrijeme zimskog razdoblja u 87 |