DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 81 <-- 81 --> PDF |
cijenjenom Šumarskom fakultetu u Sarajevu, koji je jubilarnu 20-godišnjicu edicije »Posebna izdanja« obilježio ovim vrlo uspjelim radom. Uzaludni su znanje, stvaralaštvo i napori istraživača, ako ih ne shvaća i ne potpomogne struka i društvo. Zato, uz čestitke, treba izraziti osobito priznanje šumarskim institucijama, cijeloj šumarskoj struci i Samoupravnoj interesnoj zajednici za nauke SR Bosne i Hercegovine na podršci i pomoći, bez kojih bi se teško ostvarilo ovo vrijedno djelo, koje Vam je predstavljeno i daje se s iskrenom željom za daljnji uspješan rad. Sretno! Dr Inž. Stjepan Bertović Katedra za uzgajanje šuma Šumarskog fakuleteta Sveučili šta u Zagrebu REKLI SV ... Prigodom stote godišnjice početka rada drvne industrije S. H. Gutmann u Belišću (1884. godine), prethodnika današnjeg SOUR-a »KOMBINAT BELIŠĆE«, direktor SOUR-a Gojko Slijepčevi ć u intervjuu »Drvnoj industriji«, objavljenog u br. 11—12/1984., između ostalog rekao je: »S obzirom na potrebe naše proizvodnje — mehaničke prerade drva, spaljivanja za retortni ugljen i octenu kiselinu, te celulozno drvo za papir — u situaciji smo da praktički možemo zakupljivati i upotrebljavati kompletno drvo iz šume. Ono što se ne može iskoristiti u pilani ide za polucelulozu, bilo kao pilanski otpadak, bilo kao prostorno drvo ili neko drugo, a ostalo ide u destilaciju. Od prošle godine iskorišćujemo čak i koru i piljevinu u proizvodnji briketa za ogrjev. Imamo dakle potpuno, optimalno iskorišćenje drvne mase, praktički bez otpada. A sa šumarstvom idemo u što čvršće zajedništvo. Još 1974. sklopili smo ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji nji koji podrazumijeva naša ulaganja u proširenu proizvodnju drva, otvaranje šuma, mehanizaciju i šumske prometnice, pa čak i u biološke investicije, ide se u zajednička tehnološka rješenja. Ili, višemetarsko prostorno drvo sada se skraćuje u Belišću, što podiže produktivnost šumara, i tako dalje. Ove godine ovaj ugovor ističe, i već smo se počeli dogovarati o novom samoupravnom obliku dugoročnog povezivanja na bazi zajedničkog prihoda i dohotka, zašto postoji obostrana i dobra volja i interesi. Nešto od toga imali smo i do sada, kao na primjer reguliranje cijena — ide li gore cijena našeg finalnog proizvoda, priznaje se automatski povećanje cijena u šumarstvu. To zajedništvo mora dobivati i nove kvalitete.« |