DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 80 <-- 80 --> PDF |
sjemenarstva i .proizvodnje sadnog materijala u Bosni i Hercegovini. Međutim, svi elementi njezinoga sadržaja od velike su upotrebne vrijednosti i prilikom rješavanja mnogih drugih teorijskih i praktičnih, fundamentalnih i primijenjenih, bioekoloških problema u šumarstvu Bosne j Hercegovine, npr. u različitim granama uzgajanja, melioracija, uređivanja, iskorištavanja, zaštite i tipologije šuma, lovnog gospodarstva te u radu raznovrsnih planerskih, operativnih, inspekcijskih i sličnih šumarskih službi. U studiji opisane ekološko-vegetacijske kategorije, osim u šumarstvu, također su važan faktor i oslonac i nekim drugim gospodarskim granama i djelatnostima u životu društva, npr. u vodoprivredi, elektroprivredi i opskrbi vodom, poljodjelstvu, zdravstvu, turizmu, urbanizmu, koncepciji ONO-e i društvene samozaštite i sličnim aktivnostima na teritoriju Bosne i Hercegovine. Utvrđene ekološko-vegetacijske jedinice, definirane pojedinim šumskim fitoeenozama, najbolji su sintetičan pokazatelj stanja i promjena ekoloških prilika i neposredan indikator prirodnih životnih zajednica (biocenoza, biogeocenoza) odnosno ekosistema. Otud proizlazi osobita vrijednost studije, vegetacijskih i ostalih karata u rješavanju danomice sve aktualnijih i akutnijih problema aktivne zaštite prirode i zaštite čovjekove životne okolice. Nije presmjelo ustvrditi da gotovo nema racionalnog rješavanja problema u vezi tla, voda i zraka bez pomoći biljnog, a osobito šumskog pokrivača. Zato suvremeni urbanizam i industrijalizacija s pratećim demografskim, sociološkim i svim ostalim promjenama mora u cjelokupnom uređenju i korištenju prostora, u suradnji sa šumarstvom, sve više i ozbiljnije uvažavati nezamjenjivu zaštitnu funkciju šumske i ostale vegetacije, kao obnavljača i čuvara osnovnih komponenata zdravog i uravnoteženog okoliša čovjeka. Imajući pred očima sličnu klimatološko-vegetaoijsku i zaštitnu problematiku u jugoistočnom dijelu Hercegovine, koju su za Regionalni prostorni plan južnog Jadrana obradili P. Fukarek i S. Bertović (Dubrovnik 1968.), autori su u predstavljenoj studiji postavili šire prirodoznanstvene osnove za još detaljniju nadgradnju i uvažavanje ekološko-vegetacijskih parametara u prostornim planovima uređenja i korištenja, na različitim razinama, u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to, materijali će publikacije, primjerice, moći vrlo dobro poslužiti za »Studiju stanja čovjekove sredine u Unsko-sanskoj regiji«, za predstojeći »Prostorni plan nacionalnog parka Kozara« i slične zadatke. Objavljeno djelo dobrodošlo je: koristit će nam u tretmanu prirodnih sustava u graničnim predjelima Hrvatske i Crne Gore s Bosnom i Hercegovinom, za koje se upravo- izrađuje, u Urbanističkom institutu SR Hrvatske u Zagrebu, nekoliko prostornih planova uređenja (Prostorni plan SR Hrvatske, P. p. Općine Nikšić i P. p. Općine Kotor). Predstavljenu studiju Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine, koju je izradila grupa profesora Šumarskog fakulteta u Sarajevu, može se uvrstiti među najzapaženije tiskane originalne znanstveno-istraživalačke radove u našem šumarstvu. S obzirom na aktualnost tematike, tematske karte, višestruku teorijsku i praktičnu važnost, mogućnosti primjene i tehničku izvedbu — ova publikacija ima primat među štampanim radovima ove vrsti i sadržaja u našoj zemlji. Njezina je vrijednost to veća, što o Zaključujući povjereni mi zadatak i ugodno dužnost predstavljača ove istaknute publikacije, izražavam srdačno kolegijalne čestitke autorima i cijelom kolegiju Katedre za ekologiju šuma i Katedre za uzgajanje i zaštitu šuma. Iskrene čestitke i |