DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— prodekan Poljoprivrednog fakulteta Pajalić dr Josip, — dekan Šumarskog fakulteta Klepac dr Dušan i — prodekan Šumarskog fakulteta Špoljarić dr Zvonimir. U vrlo kratko vrijeme spomenuta je Komisija razdijelila Zavode, prostorije, objekte, inventar i osoblje tadašnjeg Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu, što je utvrđeno zapisnikom od 29. XII 1959. godine. Na taj je način —, baš na pragu jubilarne stote godine šumarske nastave — započelo novo razdoblje u šumarskoj nastavi i znanosti, kad je 1. siječnja 1960. godine počeo radom samostalni Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na čelu s prvim dekanom prof. dr Dušanom Klepcem i prvim predsjednikom Fakultetskog savjeta ing. Franjom Kneblom. Dugačak je i mukotrpan bio put do osamostaljenja današnjeg Šumarskog fakulteta. To nije samo zasluga jedne generacije šumara. To je plod rada i nastojanja nekoliko šumarskih generacija. Među prvim šumarima, koji su isticali potrebu samostalne šumarske škole bio je Franjo Sporer. Franjo Sporer je kao šumarski nadzornik nastojao već 1843. godine da se osnuje Narodni šumarski zavod. Njegova zamisao urodila je plodom tek 1860. godine, kad je 19. studenoga otvoreno u Križevcima Gospodarsko-šumarsko učilište, gdje su se školovali mnogi naši šumari u vremenu od 1860. do 1898. godine, dakle tijekom 38 godina. Ali šumarska nastava na Križevačkom učilištu nije mogla potpuno zadovoljiti potrebe našeg šumarstva koje se je brzo razvijalo. Osim toga apsolventi tog Učilišta nisu se mogli zaposliti u državnoj šumarskoj službi (nego samo u zemaljskoj i imovno-općinskoj), pa je i to bio jedan od razloga da se šumarska nastava digne na sveučilišnu razinu. Nakon velikih napora to je postignuto na temelju Zakona od 13. III 1897. godine, kada >je 1898. otvorena Šumarska Akademija u sastavu tadašnjeg Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Najveću zaslugu za to imali su savjetnik dr Ivo Mallin i prof. Frun Kesterčane.k. Šumarska Akademija dala je odlične šumarske stručnjake i vrlo dobro je funkcionirala. To je i razumljivo, jer su predmete fundamentalnih znanosti (npr. matematiku, botaniku, kemiju itd.) predavali profesori Filozofskog fakulteta, a stručne šumarske predmete predavali su profesori šumari. Ona je odigrala važnu ulogu, ne samo u obrazovanju šumarskih, nego i tehničkih — naročito geodetskih kadrova. Tadašnji šumarski sveučilišni profesori dr Andrija Petračić i dr Đuro Nenadić, koji su predavali i radili u Šumarskoj Akademiji, osjećali su ipak potrebu da se šumarska nastava potpuno osamostali. Uz pomoć svojih kolega poljoprivrednika u tome su uspjeli, kada je 31. kolovoza 1919. godine izdan ukaz o osnivanju Gospodarsko-Sumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tako je 1920. godine počeo s radom Gospodarsko-Sumarski fakultet na čelu s prvim dekanom prof. dr Andrijom Petračićem. Tijekom svog 40-godišnjeg rada Gospodarsko-šumarski fakultet ispunio je svoiju ulogu: odgojio je mnogo odličnih stručnjaka i znanstvenika, razvio stručnu i znanstvenu djelatnost i tako je opravdao težnje starih profesora Petračića, Nenadića i ostalih. Sa poštovanjem i zahvalnošću sjećamo se danas tih naših starih profesora koji su ne samo utemeljili Gospodarsko-šumarski fakultet nego su ga i sačuvali u sudbonosnim njegovim trenucima kad mu je prijetilo ukidanje u staroj Jugoslaviji. |