DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Sum. list CIX (1985) 3 25. GODIŠNJICA SAMOSTALNOSTI ŠUMARSKOG FAKULTETA U ZAGREBU 1. I 1985. navršava se 25 godina rada i djelovanja Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Bilo je to 8. XII 1959. godine kada je u Narodnim novinama objavljen Zakon o osnivanju Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na temelju člana 6. toga Zakona Sveučilišni je savjet odredio Komisiju za razdiobu tadašnjeg Poljoprivredno-šumarskog fakulteta na samostalni — Poljoprivredni i samostalni Šumarski fakultet.. Komisija se sastojala od ovih članova: — sekretar Sekretarijata za šumarstvo Izvršnog vijeća NR Hrvatske i član fakultetskog savjeta Knebl ing. Franjo, — član Sveučilišnog savjeta Zmajić ing. Josip, — član Fakultetskog savjeta Poljoprivrednog fakulteta Magašić ing. Mauricije, — dekan Poljoprivrednog fakulteta Serman dr Nikola, Svečana sjednica Znanstveno-nastavnog Vijeća Šumarskog fakulteta, održana dne 27. XII 1984. u Zagrebu u povodu 25-godišnjice samostalnog Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Na slici: dekan prof. dr Boris Ljuljka otvara sjednicu; lijevo od njega prodekan Šumarskog odjela prof. dr Slavko Matić; desno od dekana prof. dr Dušan Klepae, ing. Ivo Knežević i prof. dr Božidar Petrić. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— prodekan Poljoprivrednog fakulteta Pajalić dr Josip, — dekan Šumarskog fakulteta Klepac dr Dušan i — prodekan Šumarskog fakulteta Špoljarić dr Zvonimir. U vrlo kratko vrijeme spomenuta je Komisija razdijelila Zavode, prostorije, objekte, inventar i osoblje tadašnjeg Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu, što je utvrđeno zapisnikom od 29. XII 1959. godine. Na taj je način —, baš na pragu jubilarne stote godine šumarske nastave — započelo novo razdoblje u šumarskoj nastavi i znanosti, kad je 1. siječnja 1960. godine počeo radom samostalni Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na čelu s prvim dekanom prof. dr Dušanom Klepcem i prvim predsjednikom Fakultetskog savjeta ing. Franjom Kneblom. Dugačak je i mukotrpan bio put do osamostaljenja današnjeg Šumarskog fakulteta. To nije samo zasluga jedne generacije šumara. To je plod rada i nastojanja nekoliko šumarskih generacija. Među prvim šumarima, koji su isticali potrebu samostalne šumarske škole bio je Franjo Sporer. Franjo Sporer je kao šumarski nadzornik nastojao već 1843. godine da se osnuje Narodni šumarski zavod. Njegova zamisao urodila je plodom tek 1860. godine, kad je 19. studenoga otvoreno u Križevcima Gospodarsko-šumarsko učilište, gdje su se školovali mnogi naši šumari u vremenu od 1860. do 1898. godine, dakle tijekom 38 godina. Ali šumarska nastava na Križevačkom učilištu nije mogla potpuno zadovoljiti potrebe našeg šumarstva koje se je brzo razvijalo. Osim toga apsolventi tog Učilišta nisu se mogli zaposliti u državnoj šumarskoj službi (nego samo u zemaljskoj i imovno-općinskoj), pa je i to bio jedan od razloga da se šumarska nastava digne na sveučilišnu razinu. Nakon velikih napora to je postignuto na temelju Zakona od 13. III 1897. godine, kada >je 1898. otvorena Šumarska Akademija u sastavu tadašnjeg Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Najveću zaslugu za to imali su savjetnik dr Ivo Mallin i prof. Frun Kesterčane.k. Šumarska Akademija dala je odlične šumarske stručnjake i vrlo dobro je funkcionirala. To je i razumljivo, jer su predmete fundamentalnih znanosti (npr. matematiku, botaniku, kemiju itd.) predavali profesori Filozofskog fakulteta, a stručne šumarske predmete predavali su profesori šumari. Ona je odigrala važnu ulogu, ne samo u obrazovanju šumarskih, nego i tehničkih — naročito geodetskih kadrova. Tadašnji šumarski sveučilišni profesori dr Andrija Petračić i dr Đuro Nenadić, koji su predavali i radili u Šumarskoj Akademiji, osjećali su ipak potrebu da se šumarska nastava potpuno osamostali. Uz pomoć svojih kolega poljoprivrednika u tome su uspjeli, kada je 31. kolovoza 1919. godine izdan ukaz o osnivanju Gospodarsko-Sumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tako je 1920. godine počeo s radom Gospodarsko-Sumarski fakultet na čelu s prvim dekanom prof. dr Andrijom Petračićem. Tijekom svog 40-godišnjeg rada Gospodarsko-šumarski fakultet ispunio je svoiju ulogu: odgojio je mnogo odličnih stručnjaka i znanstvenika, razvio stručnu i znanstvenu djelatnost i tako je opravdao težnje starih profesora Petračića, Nenadića i ostalih. Sa poštovanjem i zahvalnošću sjećamo se danas tih naših starih profesora koji su ne samo utemeljili Gospodarsko-šumarski fakultet nego su ga i sačuvali u sudbonosnim njegovim trenucima kad mu je prijetilo ukidanje u staroj Jugoslaviji. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Poslije Oslobođenja šumarstvo i drvna industrija odigrali su važnu ulogu u obnovi naše zemlje, opustošene ratnim razaranjima. Razvoj poljoprivrede, šumarstva, a naročito drvne industrije tražio je daljnje napore u oblasti obrazovanja i znanosti, pa se osjetila potreba da se poljoprivreda odvoji od šumarstva u nastavnom i znanstvenom pogledu s tim da se organiziraju dva posebna samostalna fakulteta: Poljoprivredni i Šumarski. Nakon velikih predradnji, dugih obrazloženja i diskusija, konačno se uspjelo u tome. te je pred 25 godina — 1. I. 1960. godine počeo funkcionirati samostalni Šumarski i samostalni Poljoprivredni fakultet u Zagrebu. I tako slaveći ovu našu obljetnicu — dvadesetpetogodišnjicu djelovanja i rada Šumarskog fakuUeta u Zagrebu — pitamo se što smo učinili tijekom proteklih 25 godina. U novo osnovanom Šumarskom fakultetu bila su dva odsjeka: Sumskogospodarski i drvno-industrijski (sada drvno-tehnološki) sa 12 Katedara na prvom i 8 Katedara na drugom odsjeku; pored toga postoje i 4 zajednička kabineta. Godine 1973. otvoren je na Šumarskom fakultetu Studij višeg obrazovanja za proizvodnju namještaja. Posebna karakteristika novog Šumarskog fakulteta leži u tome, što je teoretska nastava nadopunjena praktičnom (terenskom) nastavom na fakultetskim nastavno-pokusnim šumskim objektima i to: na području 5 organizacijskih jedinica (Zagreb — 900 ha; Zalesina — 718 ha; Lipovljani — 1031 ha; Požega — 729 ha; Rab — 105 ha) s Izvršnim odborom na čelu. Nastavno — pokusni objekti predstavljaju gotovo sve tipove šuma i zauzimaju površinu od 3.483 ha pokusnih površina u SR Hrvatskoj. Na spomenutim objektima izgrađene su nastambe za nastavnike i studente pa se osim nastave tamo vrše i znanstvena istraživanja. Šumarski fakultet duguje za to veliku zahvalnost ing. Franji Kneblu, bivšem sekretaru Sekretarijata za šumarstvo NR Hrvatske. Praktična nastava izvodi se i u mnogim pogonima drvne industrije. Pored redovite nastave Šumarski fakultet održava postdiplomsku nastavu i specijalizaciju iz različitih oblasti, a povremeno organizira seminare, predavanja, ekskurzije itd. i na različite načine tijesno surađuje s operativnom šumarsko i drvno-industrijskom praksom. Znanstveno-istraživački rad Šumarskog fakulteta odvija se putem dviju organizacijskih jedinica: Zavoda za istraživanja u šumarstvu (ZIŠ) i Zavoda za istraživanja u drvnoj industriji (Z1DI). Rezultati znanstveno-istraživačkcg rada objelodanjeni su uglavnom u glasilima Fakulteta i drugih glasilima. Od 1960. do 1984. godine izašlo je tijekom 25 godina 10 knjiga »Glasnika za šumske pokuse« na preko 2.600 stranica. U istom vremenu izišlo je 46 »Biltena« glasila Zavoda za istraživanja u drvnoj industriji na 2.861 stranici. Izdan je Zbornik radova Zavoda za istraživanja u drvnoj industriji na 1.050 stranica. Uz mnoga savjetovanja objavljeni su zbornici referata. Tijekom 25 godina, tj. od 1960. do 1984. godine, diplomiralo je: — na Šumsko gospodarskom odjelu 938 studenata, — na Drvno tehnološkom odjelu 983 studenta. Stupanj magistra znanosti postiglo je ukupno 124 inženjera; Stupanj doktora postiglo je ukupno 83 inženjera. 5 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Danas je zaposleno na Šumarskom fakultetu u stalnom radnom odnosu: — 18 redovnih profesora, — 12 izvanrednih profesora, — 8 viših predavača, — 4 predavača, — 3 docenta, — 10 znanstvenih asistenata. — 13 asistenata, — 9 stručnih suradnika, — 9 tehničara i laboranata, — 24 administrativna radnika. — 40 ostalih radnika, — 36 radnika na nastavno-pokusnim šumarskim objektima izvan Zagreba. U ugovornom radnom odnosu u nastavi sudjeluju 3 asistenta i 10 predavača. Eto, kako se je tijekom zadnjih 25 godina Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu lijepo razvio i svrstao po svojem stručnom i znanstvenom potencijalu, te svom nastavnom i znanstvenom radu među najjače nastavno-znanstvene organizacije u našoj zemlji." Srdačne čestitke Šumarskom fakultetu i dobre želje za još bolji i uspješniji razvoj na polju nastave i znanosti" u šumarstvu i drvnoj industriji! Prof. đr Dušan Klepac *) Dvije napomene: 1. Do 1919. godine pod državnom službom u Hrvatskoj smatrala se ona u upravi državnih šuma, jer je ta uprava (ravnateljstva šuma) bila neposredno pod Ministarstvom financija u Budim Pešti, pod zemaljskom službom smatrala se ona u sklopu Zemaljske vlasti tj. šumarski referenti pri vladi i u kotarevima. 2. Šumarskom fakultetu, kako zagrebačkom tako i beogradskom, prijetilo je ukidanje 1928. godine i o tome nalazimo podatke u Šumarskom listu 1928. i 1929. godine. |