DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 45 <-- 45 --> PDF |
UTJECAJ PROSJEKA NA PRIRAST SUSJEDNIH STABALA Jure KULAŠ SAŽETAK. Autor je na četiri razna lokaliteta u mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka istražio prirast stabala, koja se nalaze neposredno ili blizu šumskih prosjeka i utvrdio da imaju veći prirast nego stabla dublje u sastojini. Povećani prirast traje tako dugo, dok se krošnje stabla s jedne strane prosjeke ne dodirnu s krošnjamastabala s druge strane prosjeke kada se njihov prirast izjednačuje s prirastom stabala unutar sastojina. (op) 1. UVOD U Složenoj šumsko-gospodarskoj organizaciji »Slavonska šuma« u Službi za unapređivanje proizvodnje u Osijeku započeta su 1978. godine istraživanja utjecaja prosjeka na prirast stabala uz prosjeke, a u okviru Programa rada Službe za unapređivanje proizvodnje u 1978. godini. Za istraživanja su odabrana 3 lokaliteta u Šumskom gospodarstvu »Krndija « Našice, u Šumarijama Đurđenovac i Koska, a 1 lokalitet u Šumskom gospodarstvu »Papuk« Podravska Slatina u Šumariji Podravska Slatina. Zahvaljujući uskoj suradnji sa stručnjacima spomenutih organizacija, uspio sam obaviti sve terenske radove i prikupiti potrebne podatke. Posebno se zahvaljujem upravitelju Šumarije Đurđenovac dipl. inž. šum. Stjepanu Sablja k u, upravitelju Šumarije Koska mr Stjepanu K 1 a s i ć u i upravitelju Šumarije Podravska Slatina dipl. inž. šum. Vladimiru Gabriću , koji su mi pomogli odabrati objekte i osigurati potrebne radnike za obavljanje terenskog posla. 2. CILJ ISTRAŽIVANJA U gospodarenju šumama primjenjuju se prosjeke različitih širina i različitih međusobnih razmaka, a imaju višestruku namjenu kao: staze u uzgajanju šuma, vlake u iskorišćivanju šuma, požarne prosjeke u zaštiti šuma, lovne prosjeke u lovstvu, medne prosjeke u uređivanju šuma i svjetle pruge u gradnji šumskih cesta. Suvremene metode rada u uzgajanju šuma sve se više temelje na radu sa prosjeka, naročito u njezi sastojina. Među stručnjacima u praksi često se vode rasprave o utjecaju tih prosjeka na ukupnu produkciju drvne mase odjela, odnosno na smanjenje ukupne proizvodne (obrasle šumom) površine. * Jure Kulaš, dipl. inž. šum.. SSGO »SLAVONSKA SUMA«, Vinkovci |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Stabla uz prosjeke mogu razvijati krošnje i korjenov sistem na slobodni prostor prosjeke pa i povećavati prirast, odnosno drvnu masu po ha. Ova ispitivanja trebala su pokazati koliko više prirašćuju stabla uz prosjeku od stabala udaljenijih od prosjeke (unutar odjela). 3. METODA RADA Za istraživanja su upotrijebljene postojeće odjelne prosjeke u prirodnim šumama široke 6 m. Lokaliteti su odabirani na podjednakim tlima, približno jednake smjese i sklopa stabala i podjednake starosti i drvne zalihe po 1 ha. Pretpostavka je također, da je njega sastojina vršena na isti način u svakom istraživanom lokalitetu, a ona se temelji na evidencijama vođenim u Šumarijama. Na svakom lokalitetu (objektu) vršena su mjerenja na plohama udaljenima od prosjeke do 10 m, 10 do 20 m, 20 do 30 m. a površina mjerne plohe iznosila je 1 ar. Mjerenja su vršena u svakoj varijanti u 5 ponavljanja. Na svakoj mjernoj plohi izbrojena su i isklupirana sva stabla, izmjerena visina Blume- Leissovim visinomjerom, a drvna masa izračunata pomoću drvno gromadnih tabela za hrast lužnjak (ŠPIRANEC). Mjerne plohe su na svakom lokalitetu odabirane metodom slučajnosti. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Istraživanja su provedena u nizinskim šumama hrasta lužnjaka i graba, gdje se i na malim lokalitetima mijenja vrlo brzo tlo, prostorni razmještaj stabala i smjesa, a česta su stabla predrasta. Sve to stvara mogućnost nastajanja slučajnih razlika pri podjednakom uzorku i jednakom mjerenju. Mnogo je truda uloženo da se pronađu objekti podjednakih uvjeta za istraživanje poštujući odabranu metodu istraživanja. S -\ IO bolovac 7&j2. ~ lobolovac ?) a. 3 - O´ooH. 4g a 2 V S i OuVđC A A 1 4 2 3 varijanta Kretanje drvne mase po lokalitetima (prosjek po varijantama) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Na mjernim plohama hrast lužnjak sudjeluje u smjesi 75—85%, dok je prema osnovama gospodarenja starost sastojina između 40 —60 godina a drvna masa po 1 ha 270—350 m3. Na grafikonu prikazano je prosječno stanje stojeće drvne zalihe na svakom lokalitetu za svaku varijantu. Na svim lokalitetima vidi se opadanje drvne zalihe na plohama udaljenijima od prosjeke, osim na lokalitetu Topolovac 76 e. Detaljnijom analizom toga lokaliteta ustanovljeno je da se nalaze u drugoj repeticiji treće varijante 2 jača hrastova stabla svako oko 1.5 m:i zapremine. Prosječna drvna zaliha svih lokaliteta Tabl. 1. 1 2 3 Lokalitet Prosječna stojeća drvna zaliha m3 1 — 4 3,763 2,957 3,073 Razlika — — 0,80(21%,) — 0,69(18%) U tabelici 1. prikazani su rezultati istraživanja na prije opisani način. Oni pokazuju da je drvna zaliha povećana na plohama uz prosjeku (udaljenost 0 — 10 m). Izrazi li se to u postotku vidi se da je drvna zaliha na drugoj plohi manja za 21% od drvne zalihe na prvoj plohi, a približno jednaka trećoj plohi. Dodamo li površini prve plohe pripadajući dio površine prosjeke širine 3 m i to pomnožimo sa širinom plohe dobijemo: (10 + 3) m X 10 m = 130 m^ (1) Podijelimo li prosječnu drvnu zalihu prve varijante sa novom površinom (1) dobijemo: 3,763 nr> : 130 m^ = 2.89 m:! (2) Drvna zaliha dobivena u izrazu (2) vrlo je blizu iznosu druge i treće varijante. Analiza varijance Tabl. 2. Vrsta (izvor) __ a w F F tablični sw eksp l 5°´ n varijabiiliteta n — 1-´°>´« Total 14 5,096 Blok 4 0,854 Varijante 2 1,899 0,9495 3,252 8,65 4,46 Pogreška 8 2,343 0,292 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Statistički su obrađena sva 4 promatrana lokaliteta zajedno, da bi se ublažila u obračunu pojava neželjenih razlika, koje je gotovo nemoguće izbjeći u prirodnim šumama primjenjujući odabranu metodu slučajnosti. Iz statističke obrade podataka prikazane u tablici 2. vidljivo je, da se rezultati istraživanja približavaju signifikantnosti na nivou od 5" n što se ne može zanemariti ni praktično ni znanstveno. 5. ZAKLJUČAK Provedena istraživanja su pokazala da stabla u prosjeku prirašćuju više, što ima praktičnu i znanstvenu vrijednost. Iz relativnih pokazatelja je vidljivo da je drvna zaliha prve plohe (varijante u prosjeku) veća od drvne zalihe ostalih ploha za onoliko koliko su krošnje i korijenov sistem stabala u prosjeku mogli koristiti slobodan prostor prosjeke. U mlađim sastojinama jače je izražen povećani prirast stabala uz prosjeku i traje tako dugo dok se krošnje stabala susjednih odsjeka razdijeljenih prosjekom ne sklope međusobno. Od tada sastojina živi kao i svaka druga potpuno sklopljena sastojina. Ova istraživanja su vršena u proizvodnji za rješavanje problema koji se javlja u gospodarenju šumama. Treba nastaviti sa opsežnijim istraživanjima nastojeći isključiti sve spomenute utjecaje, što je autoru ovog članka djelomično uspjelo. LITERATURA Dekanić , I.: Njegovanje šuma kao mjera za unapređenje šumske produkcije. Sum. list, 1958, br. 10. Dekanić , I.: Biološki i gospodarski faktori njegovanja sastojina. Sum. list, 1962, br. 11/12. Dekanić , I.: Osnovni principi uzgojnih zahvata u posavskim šumama. Sum. list, 1961, br. 1—2. Klepac , D.: Kretanje drvne mase i produkcije na pokusnim plohama u gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac.« Sum. list, 1963, br. 7/8. THE INFLUENCE OF THE FOREST LANE ON THE INCREMENT IN NEIGHBOURING TREES S u m m a r y At four different localities the author investigated the increment in trees which are directly in, or in the vicinity of, forest lanes and determined that these trees had a greater increment than trees deeper in the štand. The increased increment lasts as long as the tree crowns on one side of the lane do not touch the tree crowns on the other side of the lane, when their increment is the same as the increment in the increment in the trees inside the štand. The graph displays the increment of trees at a distance of 10 m from the edge of the lane (variety 1), at a distance of 10 to 20 m (variety 2) and at a distance of 30—40 m (variety 3) for individual localities. The exception ot the locality Topolovac 76 e is a consequence of the existence of two bigger trees, each approximately 1.5 m3 volume in the second repetition. Measuring plots were laid out in a mixed forest of Peducunlate oak with a 75—85% share of oak; the age of the stands amounted 40—60 years, and the volume of wood per one ha amounted to 270 to 350 m:i. |