DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Prvenstveno to da se u svim klimatskim uvjetima i pri različitim poslovima podjednako događaju povrede na radu. Vjerojatno je samo druga priroda i izvor ozljede. Taj zaključak treba provjeriti na većem broju podataka tokom duljeg vremenskog razdoblja. 15 P O 10- s T O | I T 5C I °u 8 10 10 8 8 8 9 7 8 10 7 e broj 110 154J145 121 115 116 128 108 124 150 112 93 povreda nj eseci I H III IV I V VI VII VII] I X X i X I X II i Slika 1: KRETANJE BROJA POVREDA PO MJESECIMA Kod nas je ponedjeljak dan kada se događa najviše ozljeda, da bi u ostale dane u tjednu opadale. Suprotno saznanjima iz industrije kod nas je petkom ne povećan, već suprotno, broj povreda najmanji. To objašnjavamo time da je tada efektivno radno vrijeme najkraće, odnosno da radnici ranije završavaju s poslom, te objektivno nema ni uvjeta za povređivanje. Nešto češće povređivanje ponedjeljkom objašnjavamo načinom provođenja nedjelje. Tu smo pretpostavku našim prijašnjim istraživanjem (6) indirektno i potvrdili. Naime, mi smo pošli od pretpostavke da mlađi radnici nedjeljom navečer konzumiraju alkohol, da idu kasno na spavanje tako da u ponedjeljak dolaze na posao ne samo neispavani već i pod utjecajem alkohola, koji se nije mogao razgraditi. Potvrdu toj hipotezi smo našli u tome što su radnici do 30 godina starosti imali ponedjeljkom povreda znatno više iznad prosjeka, dok su radnici dobi 46—55, godina imali ponedjeljkom ispodprosječan broj povreda što smo i naslućivali, jer smo smatrali da oni u prosjeku urednije provode nedjelju. Distribuciju povreda po satima rada (slika 3) pokazuje da se najviše povreda dogodi u drugom satu rada. Poslije toga krivulja kontinuirano pada do osmog sata rada, kada se događa najmanje povreda. Ova »nezakonitost« povređivanja u funkciji rada (umora) objašnjava se slobodnim ritmom rada koji je karakteristika rada u šumarstvu. U industriji, |