DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 31 <-- 31 --> PDF |
povoljnu, jer se nalazimo odmah iza zemalja koje imaju najmanje povreda u šumarstvu. Težina povreda može se utvrditi i prema broju izgubljenih radnih dana po jednoj povredi. Kod nas to iznosi prosječno 16.2 dana. To je u odnosu na šumarstvo Jugoslavije (1980. god.) izuzetno povoljno, jer šumarstvo u cjelini ima prosječno 25.4 izgubljenih radnih dana. Prosječni broj izgubljenih radnih dana po jednoj povredi Tablica 3. Godina Izgubljeni dani 1980 15.2 1981 17.9 1982 16.7 1983 14.9 1980—198:1 16.2 Obzirom na različitost poslova u šumarstvu nužno je znati koji su poslovi najopasniji, na kojim se radnioi najviše povredu ju (Tablica 4). Udio povreda prema poslovima Tablica 4. Poslovi i zadaci Broj povreda l0/o Sječa i izrada drvnihUtovar i istovar drvniPoslovi privlačenja, trPoslovi kopčanja Uzgojni poslovi Ostalo shaortimenata sortimenata nsporta i prijevoza drva 877 65 110 97 97 213 56 4 7 (i 12 1 1 Iako sječa i izrada apsolutno nosi najviše povreda, iz naknadnih pokazatelja ne možemo dobiti objektivnu sliku, jer nam nedostaje podatak o efektivnom radnom vremenu na tim poslovima. Unatoč tome, nesumnjivo je da u preventivnim akcijama moramo naročitu pažnju posvetiti sječi i izradi, poslovima na kojima se događa najviše povreda. IZVORI POVREDA I NAJČEŠĆE POVREĐENI DIJELOVI TIJELA Predmet analiziranja svih istraživača, koji se bave povredama na radu, su izvori povreda i dijelovi tijela koji se povređuju. Značaj tih saznanja je nedvojben iz više razloga, počev od odabiranja i usavršavanja osobne zaštitne opreme, usavršavanje alata i uređaja, obrazovanja do mijenjanja tehnologije rada. Podatke do kojih smo mi došli prikazali smo u tablici 5. :>i) |