DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 11 <-- 11 --> PDF |
prirodne zrelosti uzima se dob u kojoj je drvo sposobno za prirodno pomlađen je, u kojem normalno osržava, tj. vrijeme u kojem drvo fiziološki normalno živi i u kojem je najsigurnije prirodno pomlađenje, kako s obzirom na kvalitet i klijavost sjemena, stanje tla, uvjete svjetlosti za podmladak, te kakvoću i masu drveća koje se može smatrati zrelim. Kako vidimo, problem je težak i kao što smo rekli, nije jednoznačno rješiv. Ne samo da su moguće ogromne razlike između sastojina različitim staništima, već su one moguće i između pojedinih stabala na istom staništu. Tehničke ophodnje uvjetovane su potrebama tržišta za određenim šumskim sortimentima. i koje su prilagođene određenim ciljevima. Tehničke ophodnje su izrazito gospodarski usmjerene jer polaze sa stajališta da se želi postići maksimalan prihod po jedinici površine u datim tržišnim prilikama. Npr. uzgajanje drva za celulozu, božična drvca. itd. Valja napomenuti da je u prošlom stoljeću prevladava tehnička ophodnja, s usmjerenjem uzgajanja ogrjevnog drva. koje je u ukupnoj sječi, početkom 19. stoljeća, zauzimalo 90 %. Očigledno ophodnje na temelju fizičke zrelosti ili trenutačnih potreba tržišta nisu mogle postati djelotvornim mjerilom za određivanje dužine ophodnje, pa su šumari posegnuli za nekim dodatnim mjerilima. Grupu takvih kriterija za određivanje ophodnje nazvali su gospodarskim ophodnjama. Cilj gospodarskih ophodnja je maksimizacija: prosječnog godišnjeg neto prihoda po jedinici površine, rentabilnosti, neto zemljišnog prihoda, itd. Veža između bioloških i gospodarskih ophodnja je jasna i veoma uska. Uzimajući npr. ophodnju najvećeg godišnjeg neto prihoda, šumari su bili u stanju suziti širok broj godina u kojem bi se drvo moglo smatrati fizički zrelim prema naprijed navedenim kriterijima. Niti gospodarske metode određivanja ophodnje ne ispunjavaju, međutim, sve potrebne kriterije koje bi valjalo uzeti u obzir u planskom gospodarenju šumama. U tržišnim gospodarstvima, gdje cijena dobara predstavlja izraz ponude i tražnje s jedne strane, a rentabilitet maksimizaciju alokacije resursa, društveno-gospodarska korist, kada je u pitanju ophodnja, mogla bi se mjeriti nastojanjem ka maksimizaciji godišnjeg bruto prihoda, općih koristi šuma, veličine društvenog proizvoda, najveće proizvodnosti, itd. Ophodnja je temeljna veličina od koje polazi plansko ostvarivanje gospodarskog cilja šumarstva. U mnoštvu različitih ciljeva, dužina ophodnji i međusobnih kombinacija, računajući s tehničkim, tehnološkim, konjunkturnim i inim promjenama, mogu nastati bezbrojne kombinacije između kojih je teško izabrati najbolju alternativu. To je tako zbog toga što pri postavljaju cilja ili ciljeva smjeramo uvijek na neke kriterije, koji su ograničeni u procesu optimalizacije. Iz naprijed iznijetog vidljivo je da moramo u traženju optimalne ophodnje utvrditi osim ciljeva gospodarenja i neke kriterije, koji bi postali kompromis između optimuma individualnog gospodarstva i optimuma narodnog gospodarstva kao ojeline. PRIMJER IZRAČUNAVANJA OPHODNJE MAKSIMALNOG GODIŠNJEG NETO PRIHODA Kako su odredbe »Pravilnika . . .« specifične posebno u pogledu ophodnji hrastovine. načinili smo pokus sa hrastovom sastojinom I. bonitetnog raz |