DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 98 <-- 98 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI DER WALD IN DEN VOLKSREPUBLIKEN DES DONAURAUMES, Ergebnisse eines Forschungsauftrages zur Situation der Forstwirtschaft im Südosten Europas Izdavač: Österreichischer Agrarverlag Wien — ßLV Verlagsgesellsyhaft München — DLG — Verlag Frankfurt (Main) — Landwirtschaftsverlag Münster — Hiltrup — Verlag Verbandsdruckerei/Wirz Bern Knjiga obuhvaća 246 strana. Autor je nakon višegodišnjeg rada prikupio hvalevrijedan materijal o šumarstvu jugoistočne Evrope. Autor, predavač na Sveučilištu za kulturu tla u Beču iz predmeta Geografija šumske i drvne privrede, knjigu je napisao nakon opširnih razgovora s rizom [istaknutih znanstvenih radnika tijekom brojnih posjeta i proučavanja situacije na licu mjesta i iz dostupne literature. Autor se ne zadovojava samo objašnjavanjem sadašnjeg stanja gospodarenja šumama u zemljama koje su inekoć pripadale velikoj jugoistočnoj dunavskoj integraciji, već također pokušava prikazati razvitak šumarstva u tim zemljama od samog početka. Autor obrađuje prikaz pojedinih zemalja područja u dijelovima: (1) povijest, (2) osnove šumarske proizvodnje, (3) statistika šumarstva i ostali statistički podaci koji ilustriraju i predstavljaju odnose zemlje, (4) šumarstvo zakonodavstvo, (5) organizaciju šumarstva i (6) šumarsko školstvo i znanstveni rad. Unatoč tomu što Poljska geografski ne spada u to područje ,autor je i njiu uključio, smatrajući da s dunavskim područjem postoje gospodarske, kulturne i povijesne veze. Najveći prostor posvećen je šumarstvu ČSSR, što je razumljivo s obzirom na nekoć uske veze Češke i Moravske s Austrijom. Jugoslaviji je autor posvetio 41 stranu u knjizi. Šteta da su povijesni podaci di jelom netočni, što način izlaganja i vrijednost prikaza .smeta. Isto tako je izmiješano poimanje imena, tako da se u prikazu Slavonija prikazuje kao Slovenija, pa je predodžba koja se dobij a o dijelu Hrvatske (Slavonija) i Slovenija konfuzna. Razumljiva historijska nostalgija autora prema prijašnjoj političkoj integriranoj cjelini, ako je riječ o Jugoslaviji, deplasirana je s obzirom na je toj cjelini Bosna i Hercegovina pripadala samo kratko vrijeme, dok Srbija, Crna Gora i Makedonija nikada. Autor nije uspio dovoljno uvjerljivo procijeniti rezultate postignute u integraciji šumarstva od postanka Jugoslavije do naših dana, već je i u više navrata pokušao isticati historijske osnove za sadašnje stanje šumarstva. U takvom načinu u osnovi nije pogreška, ali je to nedostatak inače fakografskog prikaza šumarstva naše zemlje. Bez obzira na istaknute i nespomenute netočnosti, knjiga zaslužuje pažnju, buduću da o našem šumarstvu postoji veoma malo informativne literature. Knjiga bi mogla biti potioajem da poradimo na cjelovitijem prikazu naših napora i rezultata koje smo postigli u šumarstvu. Upravo je sreća da će se slijedeći IUFRO kongres održati >u našoj zemlji, pa bi valjalo pohvalan napor dr Kossarza dopuniti, eventualne netočnosti ispraviti, kako bi svijet stekao potpunu predodžbu o tomu što smo u šumarstvu postigli i što namjeravamo postići. Prof. dr Rudolf Sabađi |