DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 84     <-- 84 -->        PDF

DOHODOVNI ODNOSI U ŠUMARSTVU, PRERADI DRVA
I PROMETU DRVNIM PROIZVODIMA


(Savjetovanje održano u Splitu 4. i 5. listopada 1984.)


Uz sudjelovanje 224 učesnika održano je savjetovanje o dohodovnim odnosima


u: šumarstvu, preradi drva i drvnim proizvodima, koje je organizirala Sekcija za
organizaciju i ekonomiku šumarstva i prerade drva Zajednice fakulteta i instituta
šumarstva i prerade drva Jugoslavije. Prije savjetovanja tiskan je zbornik radova
što je hvalevrijedno, pa su učesnici imali priliku unaprijed doznati o čemu
će se rasprave voditi i kakve stavove o pojedinim problemima autori imaju.
Savjetovanje je tematski podijeljeno u 4 poglavlja:


i.
Neka dosadašnja iskustva u udruživanju šumarstva, preradi drva i prometu
drvnim proizvodima;
II.
Organizacijske podloge za razvijanje dohodovnih odnosa u šumarstvu, preradi
drva i prometu drvnim proizvodima;
[II.
Organizacijski-tehnički i tehnološki činioci u službi razvijenih dohodovnih
odnosa;
IV.
Ekonomsko financijske osnove dohodovnih odnosa u šumarstvu, preradi drva
i prometu drvnim proizvodima.
Namjeru organizatora savjetovanja najbolje odražava predgovor glavnog urednika
Zbornika, prof, dr B. Kraljića , koji veli, za Ustavom i ZUR-om inicirano
udruživanje rada i sredstava:


»To udruživanje rada i sredstava ne \mora se nužno oblikovati u institucionaliziranim
integracijama već na ugovorima osnovanim kooperacijama raznih oblika
organiziranih kompleksa. Putem takvih kompleksa, koji tnisu ograničeni
politicko-teritorijalnim granicama, moguće je u znatnoj mjeri automatizirati
(bez pretjerane društvene regulacije) društvenu reprodukciju čitave SFR Jugoslavije
— i to maksimalno mogućnom ekonomskom efikasnošću, suzbijajući uz
to monopolističke tendencije.«


Na žalost, referati i diskusija nisu uspjeli u potpunosti odraziti prograrnatsku
želju glavnog urednika.


Da to nije uspjelo ima podosta valjanih razloga: međusobni kontakti između
istraživača diljem Jugoslavije sveli su se na rijetke susrete i to tek na ovakvim
savjetovanjima; uslijed akutnog nedostatka sredstava nije prije savjetovanja bilo
ni teoretskih mogućnosti da se .pojedini referati usmjere. Osim naslova li najgrubljeg
oblikovanja tematike, koordinacija je, što je razumljivo, izostala. Slušatelj je
stoga mogao dobiti dojam da je to> iznošenje vlastitih istraživanja, a ne razmjena
iskustava i zauzimanje nekakvih konzistentnih stavova o bitnim pitanjima reprodukcije
u ovom kompleksu, te dijelu te reprodukcije — dohotku.


566