DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Značaj proreda naglašava i J. Guillard . Guillard kaže, da u »pravilnom uzgajanju šuma . . . kao kamenom temeljcem postoje i neka uska grla« (u šumarstvu Francuske). Jedno od uskih grla je i činjenica da »izvođenje prvih prorednih sječa uveliko zaostaje, što znači da se može očekivati opadanje drvne mase i kvalitete «. Obaveza njega mladih sastojina u Švedskoj ozakonjena je 1979. godin dopunom (prvog švedskog) Zakona o šumama iz 1903. »a trenutno radimo na pripremi amandmana kojim bi se reguliralo pitanje obavezne prve prorede u određenini ulovima...« izvješćuje skup N. E. Nil´s son. Pod prvim proredama ovdje, ka» i kod J. Guillarda, smatraju se prorede u kojima se dobiva relativno malo i sitnog materijala, uglavnom celuloznog drva. Eto, moraju se čak i zakonski propisivati a to iz razloga, što redovno vrijednost dobivenog drva ne pokriva troškove rada i izvoza, kako smo već i u Šumarskom listu čitali. I stoga se, prvenstveno u Francuskoj, prve prorede sve više smatraju posljednjom fazom investiranja u šume, a ne prvom operacijom u kojoj se ostvaruje prihod« (J. Guillard) . To se posebno naglašava u Francuskoj, gdje se pošumljavanje novih površina i privatnicima dotira, pa se takovom »definicijom« prvih proreda opravdava i traženje, da se i dio troškova proreda također dotira. Šumama »poput velikog crnog oblaka« trenutno prijete kisele kiše, a posebno u središnjem dijelu Europe (o čemu je već bilo riječi i u Šumarskom listu). Ta je prijetnja tolika, »da će u vrlo bliskoj budućnosti sve naše šume, ili preciznije rečeno, svi oblici vegetacije biti stavljeni na kocku«, kaže F. C. Humme l i nastavlja »smanjenje zagađenosti atmosfere od životnog je značenja za sve nas i stoga je neophodno pokrenuti akciju na međunarodnom nivou; nama šumarima je dužnost da utičemo na te akcije u granicama naših mogućnosti, ali odgovornost za njihovo sprovođenje spada u nadležnost drugih lica«. Prema karti glavnih pravaca kretanja vjetrova u Europi u našoj zemlji kisele kiše mogu uglavnom biti posljedica ispuštanja u atmosferu S02 (od sagorjevanja ugljena) i NOx (u ispušnim plinovima eksplozionih motora, uglavnom automobilskih) na našem području, jer su glavna zračna strujanja od jugoistoka prema sjeverozapadu, dakle od područja s relativno malom industrijalizacijom i automobilističkim prometom. Naprotiv, Srednja i Sjeverna Europa (Skandinavske zemlje) nalaze se na području zapadnih struja pa i zaljevanjem kiselom kišom nastalom iz plinova koji struje iz Zapadne, vrlo industrijalizirane i s jakim automobilskim prometom, Europe. Raspravljajući o zaštiti čovjekovog okoliša F. C. Humme l između ostalog je rekao: »Šumarski stručnjaci Europe već se stoljećima brinu o zaštiti šuma, a uzgoj šuma je ... u stvari grana primjenjene ekologije, pa ipak trn smo u oku nekih ljudi odgovornih za čovjekov okoliš i ekologiju. . . . Važan sastavni dio dužnosti evropskih šumara zaduženih za zaštitu čovjekovog okoliša je i gospodarenje s divljim životinjama, što je u bliskoj vezi s lovom, ... a kontrola populacija divljači ne može se smatrati sportom već dužnošću odgovarajućih stručnih krugova«. Citira i preporuku navedene Komisije EEZ-a, da »s divljim životinjskim vrstama treba upravljati i . . . održavati zdrave ali ne preguste populacije odnosno onolike životinjske vrste koliko je moguće za odgovarajuće područje i u skladu s odnosnim lokalitetom.« Gospodarenje sa šumama u Jugoslaviji u svom referatu sumira, sada već pokojni, Prof, dr P. D r i n i ć u četiri »osnovna principa: — potrajnost gospodarenja, — stalno povećanje prinosa šuma i usklađivanje strukture prinosa s potrebama privrede odnosno tržišta, 562 |