DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 79 <-- 79 --> PDF |
tetno drvo ostajalo je u šumi. Rezultat ovakve šumarske prakse u našem hladnom, sjevernom podneblju bio je izostajanje pomlađivanja posječenih sastojina. Šumarski stručnjaci, u kojima se probudio duh odgovornosti, zabrinuli se zbog ovakove situacije kako na sjeveru tako i na jugu zemlje, pa su 1883. godine pokrenuli inicijativu za osnivanje Švedskog udruženja šumarstva.« Uspjeh nije izostao o čemu »govore i rezultati 100-godišnjeg mukotrpnog rada a ti su, da Švedska trenutno raspolaže s 50% bogatijim šumskim fondom nego prije jednog stoljeća, a za isto to vrijeme godišnji prirast drvne mase skoro je udvostručen iako moramo prznati da sve probleme nismo bili u stanju ni do danas riješiti«. 3. Naslovi referata upućuju da je na ovom skupu razmatrana problematika evropskog šumarstva, ali nije mimoiđeno ni šumarstvo i izvan Evrope. To je i razumljivo, jer je u Europi, točnije Zapadnoj, potrošnja veća od proizvodnih mogućnosti šuma tog područja, pa se za 2 000-tu godinu predviđa manjak od 75 milijuna rcv!. »Značaj šume za budućnost je tema internacionalnog karaktera« veli Hedström , »pa je naša želja da ovu Međunarodnu konferenciju ELMIA WOOD 83 iskoristimo za prenošenje te poruke cijelom čovječanstvu«. F. C. Hummel , svojedobni rukovodilac »Šumarstva i zaštite čovjekove okoline« u EEZ-u (Evropskoj ekonomskoj zajednici), veli da će »politika šumarstva, doduše, i dalje biti uglavnom predmet razmatranja na nacionalnom nivou, s obzirom da se na tom nivou i donose sve važnije odluke, ali internacionalnost šumarstva postupno poprima sve veći značaj« (str. 23). N. E. Nilso n u svom referatu »Šumarstvo u nordijskim zemljama« pita se, »da li je već kasno započeti sa štednjom značajnog dijela tropskih visokih šuma?« i da se »na internacionalnom nivou postigne sporazum za osnivanje jedne međunarodne organizacije za tropske šumske vrste«. Iako se danas Europa po pristojnim cijenama može obskrbljivati visokokvalitetnim drvom listača, Nilsson je »duboko uvjeren da svi mi zajedno i te kako moramo voditi račun da se tropske šume ne ugase« (a prema podacima FAO-a, površina tropskih šuma godišnje se smanjuje za cea 10 milijuna ha!). Prema H. Hamilton u u Evropi, odnosno u zemljama EEZ-a postoje mogućnosti da se u toku narednih 15 godina poveća proizvodnja drva za oko 30% a do 2050. mogla bi se i udvostručiti. To se može postići povećanjem prosječnog prirasta od 3 na 5 m;l/ha godišnje (pretvaranje panjača u visoke šume, pravilniji izbor vrsta, oplemenjivanje i si.), zatim pošumljavanjem novih površina, kojih je u zemljama članicama EEZ-a oko 4,5 milijuna ha, s godišnjim prirastom do 15 nvVha. »Na nesreću, dobar dio tih površina koristi se za ratarsku proizvodnju«, navodi H. Hummel , »kako je to predviđeno programima poljoprivredne politike Zajednice, pa se, što više, za svaki hektar koji se koristi za pašu krava mlječne rase daje i premija od 500 dolara godišnje« iako se ,na tržištu izvan EEZ-a za maslac može postići cijena koja je upola manja od troškova proizvodnje. Krajnje je vrijeme da i šumari zatraže premije«. Veće količine drva iz šuma može se dobiti i proredama, jer »je velik dio evropskih šuma — najmanje četvrtina — već pretrpan drvećem, ali u negativnom smislu. Ovdje mislim na sastojine širom Europe, stare između 20 i 60 godina, u kojima se prorede ne vrše na odgovarajući način ili se uopće ne izvode«. Ove su šume preguste, proizvodnja merkantilnog drva u njima vrlo je slaba i svake godine prijeti sve veća opasnost od iznenadne propasti, samo uz neznatnu »pomoć« vjetra, snijega ili insekata« (H. Hamilton). 561 |