DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 79     <-- 79 -->        PDF

tetno drvo ostajalo je u šumi. Rezultat ovakve šumarske prakse u našem hladnom,
sjevernom podneblju bio je izostajanje pomlađivanja posječenih sastojina. Šumarski
stručnjaci, u kojima se probudio duh odgovornosti, zabrinuli se zbog ovakove
situacije kako na sjeveru tako i na jugu zemlje, pa su 1883. godine pokrenuli inicijativu
za osnivanje Švedskog udruženja šumarstva.« Uspjeh nije izostao o čemu
»govore i rezultati 100-godišnjeg mukotrpnog rada a ti su, da Švedska trenutno
raspolaže s 50% bogatijim šumskim fondom nego prije jednog stoljeća, a za isto
to vrijeme godišnji prirast drvne mase skoro je udvostručen iako moramo prznati
da sve probleme nismo bili u stanju ni do danas riješiti«.


3. Naslovi referata upućuju da je na ovom skupu razmatrana problematika
evropskog šumarstva, ali nije mimoiđeno ni šumarstvo i izvan Evrope. To je i razumljivo,
jer je u Europi, točnije Zapadnoj, potrošnja veća od proizvodnih mogućnosti
šuma tog područja, pa se za 2 000-tu godinu predviđa manjak od 75 milijuna
rcv!. »Značaj šume za budućnost je tema internacionalnog karaktera« veli Hedström
, »pa je naša želja da ovu Međunarodnu konferenciju ELMIA WOOD 83
iskoristimo za prenošenje te poruke cijelom čovječanstvu«. F. C. Hummel , svojedobni
rukovodilac »Šumarstva i zaštite čovjekove okoline« u EEZ-u (Evropskoj
ekonomskoj zajednici), veli da će »politika šumarstva, doduše, i dalje biti uglavnom
predmet razmatranja na nacionalnom nivou, s obzirom da se na tom nivou
i donose sve važnije odluke, ali internacionalnost šumarstva postupno poprima
sve veći značaj« (str. 23).
N. E. Nilso n u svom referatu »Šumarstvo u nordijskim zemljama« pita se,
»da li je već kasno započeti sa štednjom značajnog dijela tropskih visokih šuma?«
i da se »na internacionalnom nivou postigne sporazum za osnivanje jedne međunarodne
organizacije za tropske šumske vrste«. Iako se danas Europa po pristojnim
cijenama može obskrbljivati visokokvalitetnim drvom listača, Nilsson je »duboko
uvjeren da svi mi zajedno i te kako moramo voditi račun da se tropske šume
ne ugase« (a prema podacima FAO-a, površina tropskih šuma godišnje se smanjuje
za cea 10 milijuna ha!).
Prema H. Hamilton u u Evropi, odnosno u zemljama EEZ-a postoje mogućnosti
da se u toku narednih 15 godina poveća proizvodnja drva za oko 30% a
do 2050. mogla bi se i udvostručiti. To se može postići povećanjem prosječnog prirasta
od 3 na 5 m;l/ha godišnje (pretvaranje panjača u visoke šume, pravilniji izbor
vrsta, oplemenjivanje i si.), zatim pošumljavanjem novih površina, kojih je u zemljama
članicama EEZ-a oko 4,5 milijuna ha, s godišnjim prirastom do 15 nvVha.
»Na nesreću, dobar dio tih površina koristi se za ratarsku proizvodnju«, navodi


H. Hummel , »kako je to predviđeno programima poljoprivredne politike Zajednice,
pa se, što više, za svaki hektar koji se koristi za pašu krava mlječne rase daje
i premija od 500 dolara godišnje« iako se ,na tržištu izvan EEZ-a za maslac može
postići cijena koja je upola manja od troškova proizvodnje. Krajnje je vrijeme
da i šumari zatraže premije«.
Veće količine drva iz šuma može se dobiti i proredama, jer »je velik dio evropskih
šuma — najmanje četvrtina — već pretrpan drvećem, ali u negativnom smislu.
Ovdje mislim na sastojine širom Europe, stare između 20 i 60 godina, u kojima
se prorede ne vrše na odgovarajući način ili se uopće ne izvode«. Ove su šume
preguste, proizvodnja merkantilnog drva u njima vrlo je slaba i svake godine
prijeti sve veća opasnost od iznenadne propasti, samo uz neznatnu »pomoć« vjetra,
snijega ili insekata« (H. Hamilton).


561