DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Kretanja u proizvodnji i izvoza u toku 1982. i 1983. godine nisu bila zadovoljavajuća, osobito u proizvodnji namještaja finalnih proizvoda, čiji je dio roba bio namjenjen investicijskoj i osobnoj potrošnji, a zbog neprilagođenosti asortimana proizvodnje zahtjevima inozemnih tržišta, kvalitete i iz drugih razloga nije plasirana u izvozu. Prema podacima — sadržanim u radnim materijalima stručne službe Općeg uđruženja šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske može se očekivati izvoz u 1984. godini u iznosu 216 milijuna dolara ili 23%» izvoza šumsko-drvnog kompleksa Jugoslavije, u 1985. godini 283 milijuna dolara ili 27%, a u 1990. godini 500 milijuna dolara ili 30% izvoza šumsko-drvnog kompleksa Jugoslavije. Po osnovnim grupama proizvoda data je ocjena izvršenja za 1984. i 1985. godinu i moguća varijanta plana izvoza do konca 1990. godine i to: 1. I s k o r i š ći va m j e šuma. U narednom razdoblju ne predviđa se povećanje izvoza. Glavni proizvodi iskorišćlvanja šuma plasirati će se u manjim količinama u izvozu, a za ostvarenje približno iste vrijednosti u 1985. i 1990. godini u izvozu, organizirati će se veća prodaja isporednih šumskih proizvoda i veći prihodi od lovstva. Vrijednost izvoza iznositi će u 1990. godini oko 17 milijuna dolara. 2. Piljen a građa . Izvoz u 1984. godini iznosit će oko 66 milijuna dolara a u 1985. godini predviđa se izvoz u iznosu 93 milijuna dolara ili povećanje s indeksom od 140. Izvoz u 1990. godini prema prvoj projekciji praktično se neće povećati i iznositi će oko 95 milijuna dolara. Za ostvarivanje postavljenog cilja u izvozu potrebno je: povećavati proizvodnju iz onoga dijela drvne mase — oblovine, koja se je neopravdano i nepotrebno transportirala na preradu u udaljenija područja ili izvozila; racionalnijom preradom i boljom manipulacijom proizvoditi vrijednije Sortimente piljene građe i poluproizvode za poznate proizvođače finalnih proizvoda; organiziranijim nastupom na inozemnim tržištima ostvaravati veće poslovne efekte i dr. 3. Furnir . Za programirani veći rast finalne proizvodnje, potrebno je osigurati i veće količine furnira iz domaće proizvodnje i određene količine iz uvoza. Predviđa se povećanje proizvodnje i izvoz furnira i narednom razdoblju a stopa rasta ovisiti će o proizvodnji furnirske oblovine i o uvozu furnirskih trupaca egzota. U 1984. godini ostvariti će se (ocjena) izvozom 11,5 milijuna dolara, u 1985. godini 12,6 milijuna dolara, a u 1990. godini 19,4 milijuna dolara — indeks 1990/1985. iznosi 153. 4. Podov i i ploče . U 1984. godini ostvariti će se izvozom (ocjena) 7,7 milijuna dolara, u 1985. g. 8,1 milijun dolara, a u 1990. godini 10,3 milijuna dolara — indeks 1990/1985. iznosi 127. Ovi rezultati ostvaruju se značajnom proizvodnjom podova (parketa) i izvozom iz nekoliko OOUR-a. 5. Finalni proizvodi od drva. U narednom razdoblju predviđa se iznadprosječni porast na bazi osnovne sirovine piljene građe (koja se koristi manje od 50% za tu finalnu proizvodnju). U dosadašnjem razvoju, pod utjecajem domaće konjukture gradili su se kapaciteti pločastog namještaja, a zanemareno je podizanje proizvodnih kapaciteta za masivni namještaj. Plasman pločastog namještaja na inozemnom tržištu, osobito na zapadnom, ograničen je iz više razloga: zbog visokih proizvodnih troškova, skupe prateće industrije, nekvalitetnih materijala, subjektivnih slabosti u organiziranosti proizvodnje i dr. |