DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 72 <-- 72 --> PDF |
3. Ocjena dosadašnjeg razvoja Ocjenjuje se da u dosadašnjem razvoju proizvodnje i izvoza ima dosta i negativnih predznaka. U proteklim razdobljima nisu dovoljno iskorištene mogućnosti racionalnijeg korištenja sirovinskog potencijala, povoljan geografski položaj i neke duge komparativne prednosti u odnosu na druge grane privrede. Osnovne slabosti u dosadašnjem razvoju mogu se svrstati u nekoliko karakterističnih skupina i to prije svega: — znatno sporiji razvoj šumarstva, kao sirovinske osnove u odnosu na razvoj industrijske prerade drva, nedovoljna tehnička opremljenost šumarstva, slaba otvorenost šuma (svega 6,5 km na 1000 ha), nepovoljna struktura šuma d dr.; — neusklađen razvoj proizvodnih kapaciteta (suvišni kapaciteti za određene vrste proizvodnje u industrijskoj preradi drva) sa stajališta racionalnijeg korištenja sirovinskih potencijala i mogućnosti plasmana na inozemnom i domaćem tržištu — nedovoljno razvijanje kooperacionih odnosa između komplementarne proizvodnje, zaostajanje u razvoju istraživačkih aktivnosti i specijalizaciji proizvodnje; — nedovoljna suradnja i povezanost prometnih i proizvodnih organizacija udruženog rada na izgrađivanju zajedničkih programa razvoja, proizvodnje prema stvarnim potrebama i zahtjevima inozemnih tržišta, kako bi u izvozu trajno ostvarili postavljene ciljeve — izvozili robu viših faza prerade drva; —nedovoljno korištenje proizvodnih kapaciteta, koji su u 1983. godini korišteni u proizvodnji piljene građe 59%, ploča 64,0/o, namještaja 64B/o i celuloze i papira 73°/o; — ubrzanog razvoja finalne proizvodnje pločastog namještaja za domaće tržište, a nedovoljnog razvoja finalne proizvodnje od masivnog drveta za inozemna tržišta, zbog čega je sve do danas u strukturi izvoza — značajan izvoz oblovine i rezane građe. 4. Mogućnosti razvoja izvoza proizvoda šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije do 1990. godine U narednim razdobljima i dalje će rasti potrošnja proizvoda na bazi drveta. U razdoblju od 1970. do 1980. godine porasla je potrošnja od 2,6 na 3,1 milijardi m3. Dugoročnim predviđanjima očekuje se potrošnja u 2000. godini i do 5,0 milijardi m3. Rasprostranjenost šuma i rast potrošnje vrlo je neravnomjeran, pa se zbog toga i dalje očekuje značajan porast međunarodne trgovine drvom, a naročito proizvodima finalne proizvodnje. Naša zemlja je suficitarna drvetom, a zahvaljujući prirodnom položaju između Zapadne Evrope, Mediterana i Bliskog Istaka sa izrazito deficitarnim regijama, ima sve uvjete da stalno povećava opseg i strukturu izvoza proizvoda industrijske prerade drva i da zadrži svoj položaj na svjetskim tržištima piljene građe lišćara, da povećanim ulaganjem u šumarstvo osigura sirovinu za proizvodnju celuloze i da postane značajniji svjetski izvoznik nameštaja — finalnih proizvoda drva. Prema projekcijama u zaključcima savjetovanja mogu se očekivati približna ostvarenja u 1990. godini po osnovnim grupama proizvoda (u dolarima): 554 |