DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 72     <-- 72 -->        PDF

3. Ocjena dosadašnjeg razvoja
Ocjenjuje se da u dosadašnjem razvoju proizvodnje i izvoza ima dosta i negativnih
predznaka. U proteklim razdobljima nisu dovoljno iskorištene mogućnosti
racionalnijeg korištenja sirovinskog potencijala, povoljan geografski položaj i neke
duge komparativne prednosti u odnosu na druge grane privrede.


Osnovne slabosti u dosadašnjem razvoju mogu se svrstati u nekoliko karakterističnih
skupina i to prije svega:


— znatno sporiji razvoj šumarstva, kao sirovinske osnove u odnosu na razvoj
industrijske prerade drva, nedovoljna tehnička opremljenost šumarstva, slaba otvorenost
šuma (svega 6,5 km na 1000 ha), nepovoljna struktura šuma d dr.;
— neusklađen razvoj proizvodnih kapaciteta (suvišni kapaciteti za određene
vrste proizvodnje u industrijskoj preradi drva) sa stajališta racionalnijeg korištenja
sirovinskih potencijala i mogućnosti plasmana na inozemnom i domaćem tržištu
— nedovoljno razvijanje kooperacionih odnosa između komplementarne proizvodnje,
zaostajanje u razvoju istraživačkih aktivnosti i specijalizaciji proizvodnje;
— nedovoljna suradnja i povezanost prometnih i proizvodnih organizacija udruženog
rada na izgrađivanju zajedničkih programa razvoja, proizvodnje prema
stvarnim potrebama i zahtjevima inozemnih tržišta, kako bi u izvozu trajno ostvarili
postavljene ciljeve — izvozili robu viših faza prerade drva;
—nedovoljno korištenje proizvodnih kapaciteta, koji su u 1983. godini korišteni
u proizvodnji piljene građe 59%, ploča 64,0/o, namještaja 64B/o i celuloze i
papira 73°/o;


— ubrzanog razvoja finalne proizvodnje pločastog namještaja za domaće tržište,
a nedovoljnog razvoja finalne proizvodnje od masivnog drveta za inozemna
tržišta, zbog čega je sve do danas u strukturi izvoza — značajan izvoz oblovine i
rezane građe.
4.
Mogućnosti razvoja izvoza proizvoda šumarstva i industrije za
preradu drveta Jugoslavije do 1990. godine
U narednim razdobljima i dalje će rasti potrošnja proizvoda na bazi drveta.
U razdoblju od 1970. do 1980. godine porasla je potrošnja od 2,6 na 3,1 milijardi
m3. Dugoročnim predviđanjima očekuje se potrošnja u 2000. godini i do 5,0 milijardi
m3.


Rasprostranjenost šuma i rast potrošnje vrlo je neravnomjeran, pa se zbog
toga i dalje očekuje značajan porast međunarodne trgovine drvom, a naročito
proizvodima finalne proizvodnje.


Naša zemlja je suficitarna drvetom, a zahvaljujući prirodnom položaju između
Zapadne Evrope, Mediterana i Bliskog Istaka sa izrazito deficitarnim regijama, ima
sve uvjete da stalno povećava opseg i strukturu izvoza proizvoda industrijske prerade
drva i da zadrži svoj položaj na svjetskim tržištima piljene građe lišćara, da
povećanim ulaganjem u šumarstvo osigura sirovinu za proizvodnju celuloze i da
postane značajniji svjetski izvoznik nameštaja — finalnih proizvoda drva.


Prema projekcijama u zaključcima savjetovanja mogu se očekivati približna
ostvarenja u 1990. godini po osnovnim grupama proizvoda (u dolarima):


554