DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 52 <-- 52 --> PDF |
ke svega izbuše. Zatim Helomyza sp. dvokrilci dugi oko 1 cm, sa dugim krilima, crveno brončaste boje metalna sjaja. Kao i prethodni odlažu jaja u tartufe. I ijedni i drugi su istovremeno i štetnici i dobri indikatori tartufa. Indirektni štetnici tartufa na biljkama sii.mbiotima su: hrastov li.tijaš (Thaumetopoea processionea), gubar (Lymantria dispar), hrastov savijač (Tortrix viridiana), i dr., a od gljiva pepelnica (Oidium quercinum). KONZERVIRANJE TARTUFA Tartufi se mogu dulje vrijeme čuvati svježi u hladnoj tekućoj vodi (jednu ili više sedmica). Zatim očišćeni od zemlje na temperaturi od 0 do +2° C Tartufi se dalje mogu konzervirati za dulje vrijeme na razne načine: u suhom pijesku, u rastopljenom maslacu, u vinu maršala, a najuobičajeni način je konzerviranje u limenkama i staklenkama u destiliranoj slanoj vodi i sterilizacijom kod 115 — 116° C. Najnoviji način konzerviranja za domaću upotrebu je duboko zamrzavanje tartufa. TARTUFI U KULINARSTVU Tartufi se mogu jesti svježi, kuhani, a najčešće lagano dinstani sa tjesteninom, jajima, rižotom, piletinom, svježe ribani kao salata i na mnogo drugih načina. Koriste se kao prilog jelu (2 dag po osobi), nikako kao glavno jelo. PRINOS TARTUFA U PLANTAZNOJ PROIZVODNJI Prinos jednog tartufnog hrasta može na dva kvadratna metra biti i 0,20 kg godišnje, može biti i više od 1 kg. Ne treba pretjerivati s ocjenom prinosa, ali realno se može očekivati prinos 0,25 kg po stablu godišnje ili na plantaži sa 400 stabala 100 kg. Ne treba se zavaravati, takav prinos može se očekivati nakon 10 godina osnivanja plantaže, i on se iz godine u godinu povećava u optimalnim uvijetima rasta. Stablo hrasta ima trajnost proizvodnjeg 50 i vise godina. Desi se da neka tartufna stabla neće dati tartufe. Neki od takvih neuspjeha mogu se objasniti iako i pored toga može biti problema. Naime, sva staništa nisu jednako sposobna za proizvodnju. Sva zemljišta nemaju iste mogućnosti kao i sve godišnje dobe nisu uvijek povoljne. Unatoč nekih neizvjesnosti treba saditi i uzeti na sebe izvjesnu mjeru rizika. EKONOMSKA VAŽNOST Svake godine na području Istre sakupi se u prirodnim nalazištima cea 2000—3000 kg uglavnom bijelih tartufa. Sve sakupljene količine nisu registrirane, jer dio tartufa izmiče kontroli i ide mimo otkupne stanice Šumarije 534 |