DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Kod nas za sada postoji samo sakupljanje tartufa u prirodnim nalazištima
Istre. U 1983. godini bilo je registrirano cea 400 tragača »tartufara«. Broj tartufara
se iz godine u godinu povećava i količina sakupljenih tartufa iz godine
u godinu varira. U 1983. godini na primjer sakupljeno je oko 2500 kg
tartufa uglavnom bijelih.


Vrijednost ovih tartufa iznosi 50,000.000,00 deviznih dinara. Od ove količine
95%> je izvezeno u Italiju. Tartufe otkupljuje od okolnog stanovništva
Šumarija Buzet. Najviše tartufa u posljednjih 25 godina sakupljeno je u Istri
1959. godine i to pretežni dio u Motovunskoj šumi. Tada je otkupljeno 6000
kg bijelih sa manjim postotkom crnih tartufa u ondašnoj vrijednosti od
18,000.000 Lit., dok je iste godine vrijednost etata drvne mase (uglavnom hrasta
i jasena) od 5000 m:l iznosila 22,000.000 starih dinara-


Da je sakupljanje tartufa i atraktivno i ekonomski interesantno, kako za
zajednicu tako i za pojedince, vidi se iz navedena dva primjera, pa je svaki
komentar suvišan.


No, ne treba se zadržavati samo u Istri. Napomenuto je da tartufa ima i
drugdje u našoj zemlji, možda i više nego u Istri. Treba samo nastaviti daljnjim
istraživanjem i rezultati neće izostati.


OSNIVANJE TARTUFIŠTA


Uzgoj tartufa nije najbolji izraz, kaže I. Rebiere , jer se ne uzgajaju
tartufa nego biljke s kojima tartufi žive u zajednici.
Tartufe je moguće proizvoditi odnosno uzgajati sadnice sa mikorizom tartufa
i podizati bilo plantaže, bilo drugi oblik nasada za njihovu proizvodnju.


Postoji više načina osnivanja tartufišta. Jedan od njih je sadnja hrastovog
žira sabranog od hrastovih stabala koja već imaju na korjenju tartufe
kao i sadnja reznica topola i vrba proizvedenih od tartufofilnih stabala ili grmova.


Postupak je da se žir ili rožnice sade sa otpacima zrelih tartufa, ili da se
zreli tartufi drobe i razmute u vodi da bi se oslobodile spore; žir i reznice se
namaču u taj rastvor i direktno sade na način koji se primjenjuje kod običnog
pošumljavanja. Kod sadnje žira potrebno je proklijalom žiru polomiti klice
s namjerom da se iz žira razviju stabla sa što više površinskog korjenja
bez žile srčamice.


Za 1 kg žira potrebno je 0.10 kg tartufa.
Ova metoda danas je samo nužda, jer uspjeh kod takve sadnje može biti
polovičan ili i slabiji i to zato jer nije sigurno da li će doći do simbioze obzirom
da u tlu ima i drugih suparničkih gljiva koje onemogućavaju stvaranje
mikorize.
Bolja i sigurnija metoda je podizanje tartufišta u obliku plantaže ili drvoreda.
Prije podizanja tartufišta potrebno je utvrditi da li odabrano zemljište ima
optimalne sve ekološke faktore koji su presudni za uspjeh. Kao prvo, da je
zemljište vapneno (pH 7 i više) propusno i odgovarajuće strukture, po mogućnosti
južne ili zapadne ekspozicije, uz kakav potok iil vodotok i da je izvršen
odgovarajući izbor sadnica.


532