DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Tartufi uspijevaju u umjerenoj srednjeevropskoj ali i u mediteranskoj klimi između 40° i 50° sjeverne geografske širine. U tom veoma širokom životnom prostoru ipak je najvažnija mikroklima krajolika pokraj ostalih optimalnih faktora- Za dobar urod tartufa presudna je dakle temperatura i količina´ vlage u zemljištu u periodu početka vegetacije (travanj, svibanj) kada tartufi počnu s formiranjem i razvojem plodnog tijela. Povremena kiša povoljno djeluje na rast tartufa u toku duljeg sušnog perioda. Nadalje važan faktor za život i rast tartufa je geološka podloga, te kemijski sastav i struktura tla. Za primjer zahtjeva za tlo spomenut ću dvije najvažnije vrste tartufa: Bijeli tartuf (Tuber magnatum) uspijeva kako je već naprijed rečeno, na podlozi Tercijara u vapnenim, svježim i dubljim glineno-ilovasto-pjeskovitim tlima, posebno na laporastim (fliš) tlima kao i u aluvijalnim nanosima rijeka i potoka spomenutog sastava tla. Isto vrijedi i za ostale bijele tartufe. Crni tartuf (Tuber melansporum), kao i ostali crni tartufi ima slične zahtjeve na tlo kao i bijeli tartuf s tom razlikom što crni tartufi uspijevaju na tlima s više vapna, koja su nastala trošenjem stijena iz formacija Trias, Jura, Kreda, ali koja su propusna i s izvjesnim postotkom glineno-ilovstih česticama koje zadržavaju više vlage. Oni uspijevaju i na šljunkovito-vapnenim tlima, kao i u vapnenim rendzinama. Postotak vapna u tlu kreće se o- bično između 10—40%, silicija 50—60% i humusa 1.5—3,OÜ"/o. Reakcija tla (pH) veća je od 8. Za bijele tartufe pastatak vapna je nešto niži 18—36%. a humusa 7—8%. Reakcija tla (pH) 8. Ekspozicija tla je više važna za crne tartufe nego za bijele. Crni tartufi imaju veći zahtjev na toplinu, pa im stoga najbolje odgovara južna ekspozacija, a na ravnom terenu i crnim i bijelim tartufima odgovara poredaj stabala u smjeru sjever-jug, ako su stabla u redovima. Koliko je za živoit tartufa važna klima, sastav, struktura i položaj tla, toliko je važno i bilje s kojima se nalazi u životnoj zajednici. Vrste drveća i grmlja s kojima tartufi rastu u simbiozi su već spomenute kod opisa vrsta tartufa, pa se neće ponavljati. Ipak treba reći da svako stablo i svaki grm od spomenutih vrsta nije uvijek simbiomt tartufa. Koliko su gljive odnosno tartufi izbirljivi u koječem, toliko je i pojedino stablo ili grm izbirljivo na svoj način i nije sklono da stupi u zajednički život sa tartufima. Cesti je slučaj da je takvo stablo već u simbiozi s nekom drugom za tartufe suparničkom gljivom. Zato u nekoj šumi u kojoj ima tartufa, nema svako stablo na korjenu tartufe. Sve je ovo potrebno dobro poznavati, jer bez dobrog poznavanja ekologije staništa i biologije tartufa ne može biti uspjeha ni sreće sa tartufima- BERBA TARTUFA U PRIRODNIM NALAZIŠTIMA Berba tartufa iziskuje poznavanje najosnovnijih značajki nalazišta ili terena gdje tartufa ima, a to su razni indikatori koji označavaju prisutnost tartufa. |