DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Sum. list CVIII (1984) 523 UDK 630* 982:635.85 (Tuber sp.) OPĆENITO O TARTUFIMA, NJIHOVIM PRIRODNIM NALAZIŠTIMA I UZGOJU NA UMJETNI NAČIN Josip HRKA* SAŽETAK. U radu su opisane botaničke karakteristike i biolo gija tartufa, popis značajnijih vrsta, ekologija staništa, berba u p m rodnim nalazištima i umjetni uzgoj, njihova upotrebljivost i ekonomičnost uzgajanja, (op) UVOD Tartufi su gljive malo poznate široj javnosti, a zbog njihovog neobičnog načina života nisu nam baš dostupne. Tartufi su gljive gomoljače, koje žive u zemlji u simbiozi sa određenim vrstama šumskog drveća i grmlja. Rastu u vapnenim tlima. Iskorištavanje se vrši na poseban način, kod nas za sada samo u prirodnim nalazištima Istre. Tartufa ima i u unutrašnjosti naše zemlje, ali se ne iskorištavaju. Interes, međutim, za njih iz dana u dan sve je veći. a poznavanje nijih i njihova života, osim izuzetaka, veoma je oskudno ili nikakvo. Značajnije domaće literature o njima nema, a neki autori kao: Ugrenovič (1948), Blagaić (1931), Lindtner (1935), Focht (1979), Božac (1982) i drugi samo ih u svojim djelima spominju sa kraćim opisom ili bez njega. Nešto opširniji prikaz o tartufima napisao je tog. R. Paškvan (1956). Nepoznavanje ili slabo poznavanje tartufa kao i pomanjkanje domaće literature (postoji veoma brojna talijanska i francuska) nije razlog da smo na kraju događaja iz ove oblasti, razlog je nepoznavanje koristi od tartufa i pra-, tećih djelatnosti kao što je uzgoj i dresura pasa. konzerviranje, industrijska prerada, trgovina itd. Treba napomenuti da se je od tartufa u susjednoj Italiji, a pogotovo u Francuskoj, razvila veoma jaka industrija koja u toj djelatnosti ostvaruje velike financijske efekte. Mi u našoj zemlji vjerojatno imamo još neotkrivenih nalazišta tartufa kao i odgovarajućih površina na kojima je moguća njihova proizvodnja, a za to je potrebno malo smjelosti i odvažnosti, jer nam i sama priroda nudi t:: svoje plodove, koje treba samo iskoristiti. Za pisanje ovog članka koristio sam se podacima iz strane i domaće literature, a dobrim dijelom iz vlastitog višegodišnjeg iskustva u traženju, is * Josip Hrka, di.pl. ing. šum. Poreč, Rovinjska 5 |