DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— prihodi od šumarstva su mali jer se odobrava uglavnom samo sanitarna sječa, — od poljoprivredne djelatnosti u vlastitoj režiji ili iz kooperacije sa stanovništvom (uglavnom za vlastite potrebe hotela i restorana), — od privredno-lovne djelatnosti organizirane izvan parka. Značajna je činjenica da Nacionalni park obrazuje sve svoje kadrove na određenim školskim ustanovama i da ima dobar stručni kadar. Na grafikonu je prikazan broj posjetilaca tijekom posljednjih 20 godina. Kao što se vidi tijekom 1981. bilo je 600000 posjetilaca. Od ukupnog broja posjetilaca 2/3 su prolazni posjetioci a oko 1/3 isu posjetioci koji borave u hotelima Nacionalnog parka. Minimalno potrebno vrijeme za obilazak parka je 3—4 sata. Komparacijom posjetilaca sa onim za cijelu zemlju proizlazi da su oscilacije po godinama ovdje manje. Organizacija zaštite, uređenja, unapređivanja i korištenja u Nacionalnom parku Plitvička jezera pokazuje da se vrlo uspješno može pronaći i održati ravnoteža između zaštite prirodnih dobara i samostalnog ekonomskog razvoja parka. LITERATURA M o v č a n, J.: Razvoj i ekonomika u nacionalnom parku Plitvice, AMBIO Vol. 11 No 5, 1982. Loi Puddu , G.: Sur la dinamique des resources turistiques, 32e Congres AIEST, Plitvice 1982. Vida kov i ć. P.: Plitvička jezera — Zaštita i turistička valorizacija, Plitvička jezera 1977. Meštrović , §.: Zaštita prirode u Jugoslaviji, Radovi br. 1/84, Institut Jastreba rsko, Zagreb 1984. H i t r e c, T., Mandanić, A., P i j e v e c, B., Vuković, B.: Pride and problems of Turism in Yugoslavia, 32nd Congress AIEST, Plitvice 1982. ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE, Narodne novine br. 54/1976. Parks, Tourism and Development Summary Tourism ,in Yugoslavia has a long tradition in view of the nation´s numerous and diverse natural beauties and cultural riches. It is well known that preservation and landscaping of parks is directly related to the economic effects of tourisme. Yugoslavia exerts efforts, therefore, to preserve, namely to reclaim endangered, degraded and devastated areas with the objective of developing tourism, as well as with the aim of elevating the quality of the lives of the people residing in the vicinity of such places and regions. This imposes a certain pattern of landscaping and utilization of parks taking care that a balance is established between the ecological conditions and the extent of utilization. |