DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Prema učestalosti i interesu najznačajniji je jadranski (morski) turizam koji
pokriva 68"Vo odnosno 86"´" ako govorimo samo o međunarodnom turizmu. Jadransko
more s razvijenom obalom (6116 km dužine i 725 otoka i otočića), bogatim
podmorjem pruža svestrane mogućnosti razvoja turizma. Jadran je vrlo
prozirno more s prosječnom temperaturom od oko 16° C. a oko 120 dana je s
prosječnom temperaturom mora većom od 20° C.


Pored različitih vidova standardnog turizma sve se više razvija tranzitni
turizam koji ima veliku perspektivu s obzirom na položaj Jugoslavije.
Utjecaj turizma na društveno-ekonomska kretanja očituje se u:


— ubrzanom privrednom razvoju turističkih područja a u prvome redu obalnog
pojasa,
— velikom značenju kod smanjenja platnog deficita,
— pozitivnom utjecaju na život lokalnog stanovništva (mogućnost zaposlenja
itd.),
— negativnom utjecaju na okoliš što posebno dolazi do izražaja tamo gdje
se ne realiziraju projektom zacrtani sistemi zaštite,
— porast ekonomskog potencijala i životnog standarda negativno djeluje na
ljude (traženje lakših poslova, nezakonito bogaćenje, kriminalistički prijestupi).
Sagledavajući sve mogućnosti a u svijetu dosadašnjih iskustava možemo
konstatirati da:


— turizam ima važnu ulogu u stabilizaciji ekonomije:
— sve je značajniji s obzirom na energetsku krizu i rastuću inflaciju;
— važan je izvor deviza.
Da se navedeno ostvari potrebno je:


— uložiti velike napore uz dodatna financijska sredstva za propagandu na
stranom tržištu kako bi se intenzivirao strani turizam;
— ostvariti veću suradnju s ostalim turističkim zemljama a posebno susljednim
u Mediteranu;


— razviti što kvalitetnije usluge, osigurati radnu snagu a posebno stručnu:
— posebnu pažnju posvetiti uređenju okoliša;
— razviti dijelove turističke privrede koja još nije dovoljno razvijena kao
što je nautički turizam, zimski turizam, turizam u alternaciji more — planine;
— bolju međusobnu povezanost s drugim privrednim granama u razvoju jedinstvenog
privrednog kompleksa.
Sve ovo uz punu pažnju i brigu zaštiti i uređenju prirodnih i kulturnih vrijednosti
dat će solidnu bazu daljnjem razvoju turističke privrede.


RAZVOJ ZAŠTITE PRIRODE


Aktivnošću »Društva za uređenje i poboljšanje Plitvičkih jezera« uz pomoć
nadležnih šumarskih organa proglašeni su godine 1928/29. nacionalnim parkovilTiH
Plitvičkih jezera. Bijele stijene, Stirovača i Paklenica. Zbog neusklađenosti
zakonskih propisa postojanje nacionalnih parkova došlo je u pitanje, ali za
cjelokupan razvoj zaštite prirode ono je bilo vrlo značajno.


Prirodna dobra su bila zaštićivana različitim zakonima, kao što je već spomenutim
»Zakonom o lovu« god. 1893. zatim »Zakonom o zaštiti pećina« iz go