DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Prema učestalosti i interesu najznačajniji je jadranski (morski) turizam koji pokriva 68"Vo odnosno 86"´" ako govorimo samo o međunarodnom turizmu. Jadransko more s razvijenom obalom (6116 km dužine i 725 otoka i otočića), bogatim podmorjem pruža svestrane mogućnosti razvoja turizma. Jadran je vrlo prozirno more s prosječnom temperaturom od oko 16° C. a oko 120 dana je s prosječnom temperaturom mora većom od 20° C. Pored različitih vidova standardnog turizma sve se više razvija tranzitni turizam koji ima veliku perspektivu s obzirom na položaj Jugoslavije. Utjecaj turizma na društveno-ekonomska kretanja očituje se u: — ubrzanom privrednom razvoju turističkih područja a u prvome redu obalnog pojasa, — velikom značenju kod smanjenja platnog deficita, — pozitivnom utjecaju na život lokalnog stanovništva (mogućnost zaposlenja itd.), — negativnom utjecaju na okoliš što posebno dolazi do izražaja tamo gdje se ne realiziraju projektom zacrtani sistemi zaštite, — porast ekonomskog potencijala i životnog standarda negativno djeluje na ljude (traženje lakših poslova, nezakonito bogaćenje, kriminalistički prijestupi). Sagledavajući sve mogućnosti a u svijetu dosadašnjih iskustava možemo konstatirati da: — turizam ima važnu ulogu u stabilizaciji ekonomije: — sve je značajniji s obzirom na energetsku krizu i rastuću inflaciju; — važan je izvor deviza. Da se navedeno ostvari potrebno je: — uložiti velike napore uz dodatna financijska sredstva za propagandu na stranom tržištu kako bi se intenzivirao strani turizam; — ostvariti veću suradnju s ostalim turističkim zemljama a posebno susljednim u Mediteranu; — razviti što kvalitetnije usluge, osigurati radnu snagu a posebno stručnu: — posebnu pažnju posvetiti uređenju okoliša; — razviti dijelove turističke privrede koja još nije dovoljno razvijena kao što je nautički turizam, zimski turizam, turizam u alternaciji more — planine; — bolju međusobnu povezanost s drugim privrednim granama u razvoju jedinstvenog privrednog kompleksa. Sve ovo uz punu pažnju i brigu zaštiti i uređenju prirodnih i kulturnih vrijednosti dat će solidnu bazu daljnjem razvoju turističke privrede. RAZVOJ ZAŠTITE PRIRODE Aktivnošću »Društva za uređenje i poboljšanje Plitvičkih jezera« uz pomoć nadležnih šumarskih organa proglašeni su godine 1928/29. nacionalnim parkovilTiH Plitvičkih jezera. Bijele stijene, Stirovača i Paklenica. Zbog neusklađenosti zakonskih propisa postojanje nacionalnih parkova došlo je u pitanje, ali za cjelokupan razvoj zaštite prirode ono je bilo vrlo značajno. Prirodna dobra su bila zaštićivana različitim zakonima, kao što je već spomenutim »Zakonom o lovu« god. 1893. zatim »Zakonom o zaštiti pećina« iz go |