DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Sum. list CVIII (1984) 515 UDK 630* 907:796.5 PARKOVI U FUNKCIJI RAZVOJA TURISTIČKE PRIVREDE* Šime MEŠTROVIC** SAŽETAK. Turizam Jugoslavije zasnovan na njenim, brojnim i raznovrsnim prirodnim i kulturnim sadržajima ima dužu tradiciju. Poznato je da su autentičnost, očuvanost i uređenost parkova direktno srazmjerne sa turističkom upotrebnom vrijednošću i ekonomskim efektima, pa se u Jugoslaviji čine napori da se to sačuva, odnosno da se tamo gdje ima ugroženih, degradiranih i devastiranih prostora, stanje sanira, kako zbog razvoja turizma, tako i zbog postizanja većeg kvaliteta života ljudi u obližnjim mjestima i regioni ma. Ovo nameće određeni način uređenja i korištenja parkova, pri čemu se vodi računa o potrebi uspostavljanja ravnoteže između ekoloških uslova i stepena korištenja. UVOD Počeci razvoja turističke privrede u Jugoslaviji datiraju od 1882. godine kada je uređen prvi hotel u Opatiji. Već slijedeće 1883. godine Opatiju je posjetilo 1412 stranih turista da bi krajem stoljeća odnosno 1899. taj broj bio 15000 sa 333000 noćenja. S porastom broja gostiju rasli su i smještajni kapaciteti pa se razvoijem turizam proširio i na susjedne gradove i buduće velike turističke centre. Tako je u Dubrovniku počeo turistički razvoj godine 1893. a na_ Plitvičkim jezerima izgradnjom prvog hotela 1896. godine. Razvoj turizma u Opatiji vezan je prvenstveno za klimatske uvjete; u Dubrovniku za kulturno-povjesne karakteristike i klimatske uvjete; na Plitvičkim jezerima za prirodne ljepote. Takav trend razvoja u navedenim centrima teče već punih 100 odnosno 90 godina svrstavajući ih u red najrazvijenijih turističkih središta Jugoslavije. Paralelno s razvojem turizma oživljava i organizirana kulturna aktivnost na očuvanju važnih dijelova žive i nežive prirode i reguliranju odnosa čovjeka prema prirodi s obzirom na trajno iskorišćivanje njenih bogatstava u estetske, znanstvene i privredne svrhe. Takva aktivnost oduševljenih ljubitelja prirode dobiva, u drugoj polovici 19. stoljeća, formu organiziranog pokreta zaštite prirode. Tako dolazi do formiranja društava za zaštitu prirode. Jedno od najstarijih i najuspješnijih bilo je: »Društvo za uređenje i poljepšanje *) Referat održan na Prvoj svjetskog konferenciji kulturnih parkova, održanoj 16—21. 09. 1984. u N. p. Mesa Verde, Colorado USA **) Di´ Si me Meštrović, sveuč. prof., Katedra za uređivanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Simunska c. 25; direktor Republičkog zavoda za zaštitu prirode, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Plitvičkih jezera i okolice- osnovano godine 1893. u Zagrebu. Iste su godine i ptice pjevice dobile zaštitu u najstarijem »Zakonu o lovu«. S jedne strane turizam kao privredna grana razvija se brže od najoptimističnijih predviđanja, a s druge strane jača pokret za očuvanje zdrave prirodne sredine a posebno za očuvanje prirodnih ljepota koje su najviše na udaru turista. Postavlja se pitanje kako uskladiti s jedne strane želje i potrebe turista za otkrivanjem prirodnih ljepota i vrijednosti te njihovo puno korištenje, a s druge strane kako zaštititi te iste prirodne ljepote i vrijednosti? RAZVOJ TURIZMA Kao što je naglašeno od početka razvojnog puta turističke privrede Jugoslavije prošlo je više cd 100 godina. Od skromnih početaka krajem prošlog stoljeća (15000 posjetilaca) turističke mogućnosti zemlje su narasle do ukupnog kapaciteta od 47676 ležajeva u 1938. godini da bi prošli je II svjetskog rata ponovo pala na 6000 u 1945. godini. Od tada se bilježi nagli uspon koji doživljava puni procvat između 1966. i 1977. U tom je vremenu porast broja ležajeva bio 20000 godišnje, a u 1971. godini investicije za turizam su iznosile 5,4*/o ukupnih investicija zemlje. Razvoj turističke privrede Jugoslavije po 10 godištima od 1950. do 1930. godine u usporedbi s kretanjem turista po svijetu izgleda ovako: Broj turista (000) Godina Svijet domaći Jugoslavija strani svega Broj noćenja {u 000) 1950 25.500 2.320 41 2.361 8.819 1960 71.200 4.315 873 5.188 23.023 1970 169.000 7.112 4.748 11.860 48.503 1981 285.000 12.125 6.616 18.741 90.508 Prema ovim podacima vidi se da broj turista kako kod nas tako i u svijetu pokazuje konstantnu progresiju koja iznosi oko 7"/» godišnje. To znači da bi u 2000-toj godini broj turista u svijetu koji posjećuju neku zemlju bio oko 700 miliona, a u Jugoslaviji bi broj stranih turista bio oko 16 mil ili 2,2*´» ukupnog broja. Sasvim normalno da je uslijed različitih kriza a u prvom redu ekonomskih broj turista u pojedinim godinama varirao, ali u globalu pokazuje konstantan i kontinuiran uspon. Temeljem izvršenih anketa u 1975. godini o motivacijama za dolazak u Jugoslaviju proizlazi da: 66,3"´» posjetilaca dolazi radi prirodnih ljepota; 5,9°/« na prvo mjesto stavlja kulturni i povijesni značaj; 12,3%) radi upoznavanja s ljudima i drugi razlozi. Osnovna motivacija je odmor i rekreacija (oko 96°/«). 516 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Prema učestalosti i interesu najznačajniji je jadranski (morski) turizam koji pokriva 68"Vo odnosno 86"´" ako govorimo samo o međunarodnom turizmu. Jadransko more s razvijenom obalom (6116 km dužine i 725 otoka i otočića), bogatim podmorjem pruža svestrane mogućnosti razvoja turizma. Jadran je vrlo prozirno more s prosječnom temperaturom od oko 16° C. a oko 120 dana je s prosječnom temperaturom mora većom od 20° C. Pored različitih vidova standardnog turizma sve se više razvija tranzitni turizam koji ima veliku perspektivu s obzirom na položaj Jugoslavije. Utjecaj turizma na društveno-ekonomska kretanja očituje se u: — ubrzanom privrednom razvoju turističkih područja a u prvome redu obalnog pojasa, — velikom značenju kod smanjenja platnog deficita, — pozitivnom utjecaju na život lokalnog stanovništva (mogućnost zaposlenja itd.), — negativnom utjecaju na okoliš što posebno dolazi do izražaja tamo gdje se ne realiziraju projektom zacrtani sistemi zaštite, — porast ekonomskog potencijala i životnog standarda negativno djeluje na ljude (traženje lakših poslova, nezakonito bogaćenje, kriminalistički prijestupi). Sagledavajući sve mogućnosti a u svijetu dosadašnjih iskustava možemo konstatirati da: — turizam ima važnu ulogu u stabilizaciji ekonomije: — sve je značajniji s obzirom na energetsku krizu i rastuću inflaciju; — važan je izvor deviza. Da se navedeno ostvari potrebno je: — uložiti velike napore uz dodatna financijska sredstva za propagandu na stranom tržištu kako bi se intenzivirao strani turizam; — ostvariti veću suradnju s ostalim turističkim zemljama a posebno susljednim u Mediteranu; — razviti što kvalitetnije usluge, osigurati radnu snagu a posebno stručnu: — posebnu pažnju posvetiti uređenju okoliša; — razviti dijelove turističke privrede koja još nije dovoljno razvijena kao što je nautički turizam, zimski turizam, turizam u alternaciji more — planine; — bolju međusobnu povezanost s drugim privrednim granama u razvoju jedinstvenog privrednog kompleksa. Sve ovo uz punu pažnju i brigu zaštiti i uređenju prirodnih i kulturnih vrijednosti dat će solidnu bazu daljnjem razvoju turističke privrede. RAZVOJ ZAŠTITE PRIRODE Aktivnošću »Društva za uređenje i poboljšanje Plitvičkih jezera« uz pomoć nadležnih šumarskih organa proglašeni su godine 1928/29. nacionalnim parkovilTiH Plitvičkih jezera. Bijele stijene, Stirovača i Paklenica. Zbog neusklađenosti zakonskih propisa postojanje nacionalnih parkova došlo je u pitanje, ali za cjelokupan razvoj zaštite prirode ono je bilo vrlo značajno. Prirodna dobra su bila zaštićivana različitim zakonima, kao što je već spomenutim »Zakonom o lovu« god. 1893. zatim »Zakonom o zaštiti pećina« iz go |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 36 <-- 36 --> PDF |
dine 1910, «Zakon o lovu« iz 1931. godine (138 vrsta zaštićenih ptica), te »Uredbom o nacionalnim parkovima« godine 1938..Navedene su zakonske odredbez zaštićivale samo pojedine dijelove prirode, ali nije postojala zakonska osnova jedinstvene zaštite. Prvi jedinstveni zakon o zaštiti prirode donesen je 1945. godine pod nazivom: »Zakon o zaštiti spomenika kulture i prirodnih rijetkosti«. Spoznaja o korisnosti zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti u Jugoslaviji se brzo širila. Kasnijim zakonskim propisima koji se odnose samo na zaštitu prirode regulirana je zaštita prirode kao djelatnost od posebnog društvenog interesa koja se provodi osobito: — osiguravanjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez bitnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje ravnoteže njenih elemenata; — sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice industrijalizacije i urbanizacije zemlje i drugih djelatnosti i osiguravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvitka prirode; — stavljanjem pod posebnu zaštitu određenih dijelova žive i nežive prirode i osiguravanjem najpovoljnijih uvjeta njihovog održavanja i razvitka prema njihovom značenju i svojstvima. Danas 55 godina nakon prvog proglašenja jednog područja zaštićenim radi njegovih prirodnih vrijednosti imamo zaštićeno: 20 nacionalnih parkova s ukupnom površinom od oko 380000 ha ili 1,5% površine Jugoslavije (256000 km2); ostalih zaštićenih objekata (strogi rezervati, parkovi prirode, specijalni rezervati, park šume, parkovi, zaštićeni krajolici sa ukupnom površinom od oko 700000 ha odnosno gotovo 3% površine zemlje. Sveukupno je dakle u Jugoslaviji zaštićeno preko 10000 km2 odnosno preko 4% površine zemlje. Osim toga zaštićene su mnoge biljne i životinjske vrste, hortikulturni spomenici i dr. U planu za zaštitu su dakako još mnoga područja i lokaliteti, sa željom da se dostigne barem 10% državnog teritorija. Naravno, formalno-pravna zaštita je samo jedna u nizu stepenica do stvarne zaštite i daleko smo od toga da bismo bili zadovoljni sa stanjem u svim parkovima, rezervatima ili spomenicima. Vrijedno je napomenuti da su dosad tri prirodna područja u Jugoslaviji programom UNESCO-a ušla u spisak Svjetske prirodne baštine. To su: Nacionalni park »Plitvička jezera« (Hrvatska) Nacionalni park »Durmitor« (Crna Gora) Rezervat Ohridsko jezero (Makedonija). U okviru mreže svjetskih rezervata biosfere (UNESCO) u Jugoslaviji su obuhvaćeni planina Velebit u Hrvatskoj i kanjon rijeke Tare u Crnoj Gori. NACIONALNI PARKOVI Prema Zakonu o zaštiti prirode: »Nacionalni park je prostrano područje osobite prirodne, kulturne, znanstvene, odgojne, obrazovne, estetske, turističke i |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 37 <-- 37 --> PDF |
BROJ POSJETILACA NACIONALNOG PARKA .PLITVIČKA JEZERA" GODINE 1961-1981 DOMAĆI 600 000 I STRANI 500 " i 00 300 DOMAC! 200 100 7 1961. 2 3 4 5 6 7 8 9 1970. 12 3 4 55789 7980. 7 GODINE |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 38 <-- 38 --> PDF |
rekreativne vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosistema. U nacionalnom parku dozvoljene su djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost biljnog i životinjskog svijeta, te hidrografske, geomorfološke, geološke i pejzažne vrijednosti nacionalnog parka kao i radnje kojima se održava ili uspostavlja prirodna ravnoteža«. Za nacionalne parkove kao najveći stupanj zaštite određeno je Zakonom osnovati i posebne uprave odnosno samostalne radne organizacije. Uprava nacionalnog parka može razviti i proširiti svoju djelatnost i na ostale aktivnosti unutar ili izvan parka osim zaštite, uređenja, unapređenja i korištenja valorizirajući tako prirodne i kulturne vrijednosti parka. Za primjer razvoja jednog nacionalnog parka uzeti ćemo najstariji a i najrazvijeniji nacionalni park Plitvička jezera. Radna organizacija Nacionalni park Plitvička jezera je široko razvila lepezu djelatnosti postavši glavni nosilac privrednog razvoja jedne cijele regije. Razvoj je posebno krenuo brzim korakom stvaranjem jedinstvene organizacije od dvije postojeće (privredna i zaštitna) 1970. godine. Park je osnovan 1949. godine temeljem zakona. Prostire se na površini od 19200 ha od čega su 14500 ha šume, 200 ha jezera a ostalo livade i obradiva zemlja. Osnovni fenomen parka predstavlja 16 jezera koji se prelijevaju jedan u drugi preko sadrenih bariera od travertinskih vapnenaca i algi različite visine (najviši slap 76 m). Jezera su okružena šumama bukve, jele i smreke. U vrijeme osnivanja parka na tom području živjelo je 1100 stanovnika, dok je danas u radnom odnosu Uprave parka 1600 radnika. Ovakav odnos uvjetovan je naglim privrednim razvojem a posebno ugostiteljsko turističke djelatnosti. Osnovni preduvjet za ovo bila je izgradnja ceste kroz park. Brzim privrednim razvojem ove radne organizacije i jačanjem njene ekonomske moći stvoreni su preduvjeti za veća izdvajanja za zaštitu ovoga cijeloga parka pa se tako najnovijim planovima predviđa izrmještanje glavne turističke transverzale izvan parka, na njegovom rubu. Na sjevernom spoju parka i nove ceste gradi se ulazna recepcija, kamp i drugi sadržaji. Pored toga iz područja osnovnog fenomena odnosno područja 200 m od vode postepeno bi se uklonili svi građevinski elementi. Za sve ove velike investicije sredstva osigurava R.O. iz svojih vlastitih sredstava. Da bi se mogao pratiti razvoj Nacionalni park ulaže znatna sredstva na znanstveno istraživački rad. Temeljem dobivenih rezultata i preporuka stručnjaka radna organizacija vrši različite aktivnosti na zaštiti i uređenju samoga parka. Izvori prihoda u Nacionalnom parku su: — ulaznice (2—4 US $) koje uključuju obilazak automobilom i brodom te parkiranje, a sama ulaznica služi kao suvenir, — iznajmljivanje čamaca, kočija, bicikla. — organizacija posebnih tura s vodičem, — jednodnevne ribolovne dozvole (na rijeci Gacki se love pastrve), — znanstveni i kulturni skupovi, — privredna turistička djelatnost (hoteli i kampovi) uglavnom pokriva svoje troškove, — dućani sa suvenirima i druga trgovina, 520 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— prihodi od šumarstva su mali jer se odobrava uglavnom samo sanitarna sječa, — od poljoprivredne djelatnosti u vlastitoj režiji ili iz kooperacije sa stanovništvom (uglavnom za vlastite potrebe hotela i restorana), — od privredno-lovne djelatnosti organizirane izvan parka. Značajna je činjenica da Nacionalni park obrazuje sve svoje kadrove na određenim školskim ustanovama i da ima dobar stručni kadar. Na grafikonu je prikazan broj posjetilaca tijekom posljednjih 20 godina. Kao što se vidi tijekom 1981. bilo je 600000 posjetilaca. Od ukupnog broja posjetilaca 2/3 su prolazni posjetioci a oko 1/3 isu posjetioci koji borave u hotelima Nacionalnog parka. Minimalno potrebno vrijeme za obilazak parka je 3—4 sata. Komparacijom posjetilaca sa onim za cijelu zemlju proizlazi da su oscilacije po godinama ovdje manje. Organizacija zaštite, uređenja, unapređivanja i korištenja u Nacionalnom parku Plitvička jezera pokazuje da se vrlo uspješno može pronaći i održati ravnoteža između zaštite prirodnih dobara i samostalnog ekonomskog razvoja parka. LITERATURA M o v č a n, J.: Razvoj i ekonomika u nacionalnom parku Plitvice, AMBIO Vol. 11 No 5, 1982. Loi Puddu , G.: Sur la dinamique des resources turistiques, 32e Congres AIEST, Plitvice 1982. Vida kov i ć. P.: Plitvička jezera — Zaštita i turistička valorizacija, Plitvička jezera 1977. Meštrović , §.: Zaštita prirode u Jugoslaviji, Radovi br. 1/84, Institut Jastreba rsko, Zagreb 1984. H i t r e c, T., Mandanić, A., P i j e v e c, B., Vuković, B.: Pride and problems of Turism in Yugoslavia, 32nd Congress AIEST, Plitvice 1982. ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE, Narodne novine br. 54/1976. Parks, Tourism and Development Summary Tourism ,in Yugoslavia has a long tradition in view of the nation´s numerous and diverse natural beauties and cultural riches. It is well known that preservation and landscaping of parks is directly related to the economic effects of tourisme. Yugoslavia exerts efforts, therefore, to preserve, namely to reclaim endangered, degraded and devastated areas with the objective of developing tourism, as well as with the aim of elevating the quality of the lives of the people residing in the vicinity of such places and regions. This imposes a certain pattern of landscaping and utilization of parks taking care that a balance is established between the ecological conditions and the extent of utilization. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 40 <-- 40 --> PDF |
PRENIJETO ZA TARU JOŠ NIJE KASNO EKOLOGIJA: Među 11 država u kojima su prirodna bogatstva čovječanstva ugrožena do potpune degradacije, našla se i Jugoslavija zbog namjere da na Tari sagradi hidrocentralu. Ime Jugoslavije prvi put se našlo, među jedanaest drugih država, na neslavnom popisu zemalja u kojima su pojedina iprirodna dobra nebrigom čovjeka ugrožena do granica svog opstanka. Uvrštavanje naše zemlje na tu lis „u srećom je još privremeno: tamo kamo zaista ne trebamo dospjeti, stigli smo zbog planova o gradnji hidroelektrana na Tari i projekta o gradnji tvornice za preradu olova čije bi otpadne vode također završavale u toj crnogorskoj krasotici koja je, kao dio Nacionalnog parka Durmitor, upisana u UNESCO .registar nasljeđa čovječanstva, Društvo na popisu, što ga je nedavno objavila Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih izvora (IUNC), čine nam Brazil, zbog obvezvređivanja nacionalnog parka Araguiaia gradnjom auto-ceste, Čile, gdje unesene biljke i životinje potiskuju autohtone vrste u glasovitom nacionalnom parku Juan Fernandez, i Cehoslovačka zbog toga što je njihov najpoznatiji nacionalni park u Krkonošama degradiran industrijskim zagađenjima. Tu su nadalje Indonezija — šumski požari, rudnici i naftni izvori učinili su kraj rezervatu Kutai — Peru, koji je rudarenjem i gradnjom cesta obezvrijedio nacionalni park Manu, te Filipini gdje su vlasti ustuknule pred privatnom inicijativom prepustivši nacionalni park na planini Apo vlasnicima pilana i plantažerima. Prirodno nasljeđe čovječanstva U Tanzaniji je dramatično ugroženo zaštićeno područje Ngorongoro, što nekontroliranom ispašom nomadskih stada, što fcrivolovom (osobito je na udaru crni nosorog) i požarima. Vlada nema novaca ini za inajosnovniju zaštitu. U Zairu se opasnost nadvila na nacionalni park Garamba u kojemu živi posljednjih deset primjeraka bijelog nosoroga na svijetu, a populacija slonova je divljanjem krivolovaca spala na trećinu broja iz 1977. godine. Sto osobito zabrinjava, Ngorongoro i Garamba su početkom studenog uvršteni u UNESCO registar; možda će to utjecati na vlade Tanzanije i Zaira da oštrim mjerama spriječe devastaciju ostataka divljine u kojima je zapisana povijesti života na našoj planeti:. U SAD, zemlji koja inače vrlo brižno čuva svoje prirodno bogatstvo i u te svrhe daje više novaca nego bilo koja država svijeta, ugrožen je državni park na koraljnom grebenu John Pennecamp gdje populacija koralja nestaje od naslagama mulja, i nacionalno morsko dobro oko otok Key Largo. Tamo je more zagađeno otpadnim vodama Miamija, a ribari i izletnici prekomjerno love ribu i školjke. Također se osjećaju negativne posljedice promjene hidrološkog režima južne Floride. I ne samo ekologija Dck mi imamo još vremena spasiti Taru i Durmitor za buduće generacije, i to ne samo za nas nego za cijeli svijet, Pinochetov režim u Čileu pokazuje svoje lice i nebrigom za arhipelag Juan Fernandez, nacionalni park koji to, po kriterijima IUNC, više zapravo i nije. Otočje koje je nacionalnim parkom proglašeno 1935. godine u svijetu je poznato kao pribježište engleskog brodolomca Alexandera Selkirka koji se tamo spasio nakon nesreće 1704. godine — nadahnuvši svojim doživljajima Daniela Di´foea za legendarni roman »Robinson Crusoe«. Danas su koze, svinje i ostale domaće životinje tamo potisnule divljač i uništavanjem biljnog pokrova izazvale dramatičnu eroziju tla Znanstvenici okupljeni na nedavnom trijenalnorn sastanku Generalne skupštine IUNC u Madridu ocijenili su uništenje nacionalnog parka Juan Fernandez nedjelom režima protiv povijesnih interesa čileanskog naroda. Nastavak na str. 547 |