DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Sum. list CVIII (1984) 515 UDK 630* 907:796.5 PARKOVI U FUNKCIJI RAZVOJA TURISTIČKE PRIVREDE* Šime MEŠTROVIC** SAŽETAK. Turizam Jugoslavije zasnovan na njenim, brojnim i raznovrsnim prirodnim i kulturnim sadržajima ima dužu tradiciju. Poznato je da su autentičnost, očuvanost i uređenost parkova direktno srazmjerne sa turističkom upotrebnom vrijednošću i ekonomskim efektima, pa se u Jugoslaviji čine napori da se to sačuva, odnosno da se tamo gdje ima ugroženih, degradiranih i devastiranih prostora, stanje sanira, kako zbog razvoja turizma, tako i zbog postizanja većeg kvaliteta života ljudi u obližnjim mjestima i regioni ma. Ovo nameće određeni način uređenja i korištenja parkova, pri čemu se vodi računa o potrebi uspostavljanja ravnoteže između ekoloških uslova i stepena korištenja. UVOD Počeci razvoja turističke privrede u Jugoslaviji datiraju od 1882. godine kada je uređen prvi hotel u Opatiji. Već slijedeće 1883. godine Opatiju je posjetilo 1412 stranih turista da bi krajem stoljeća odnosno 1899. taj broj bio 15000 sa 333000 noćenja. S porastom broja gostiju rasli su i smještajni kapaciteti pa se razvoijem turizam proširio i na susjedne gradove i buduće velike turističke centre. Tako je u Dubrovniku počeo turistički razvoj godine 1893. a na_ Plitvičkim jezerima izgradnjom prvog hotela 1896. godine. Razvoj turizma u Opatiji vezan je prvenstveno za klimatske uvjete; u Dubrovniku za kulturno-povjesne karakteristike i klimatske uvjete; na Plitvičkim jezerima za prirodne ljepote. Takav trend razvoja u navedenim centrima teče već punih 100 odnosno 90 godina svrstavajući ih u red najrazvijenijih turističkih središta Jugoslavije. Paralelno s razvojem turizma oživljava i organizirana kulturna aktivnost na očuvanju važnih dijelova žive i nežive prirode i reguliranju odnosa čovjeka prema prirodi s obzirom na trajno iskorišćivanje njenih bogatstava u estetske, znanstvene i privredne svrhe. Takva aktivnost oduševljenih ljubitelja prirode dobiva, u drugoj polovici 19. stoljeća, formu organiziranog pokreta zaštite prirode. Tako dolazi do formiranja društava za zaštitu prirode. Jedno od najstarijih i najuspješnijih bilo je: »Društvo za uređenje i poljepšanje *) Referat održan na Prvoj svjetskog konferenciji kulturnih parkova, održanoj 16—21. 09. 1984. u N. p. Mesa Verde, Colorado USA **) Di´ Si me Meštrović, sveuč. prof., Katedra za uređivanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Simunska c. 25; direktor Republičkog zavoda za zaštitu prirode, Zagreb. |