DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 29     <-- 29 -->        PDF

C. stenospora Griffin
Utvrđena je na hrastu u Ontariu (GRIFFIN, 1968).
C. tenella Davidson
Griffin (1968) navodi da ova vrsta dolazi na četinjačama, bukvi i hrastu u Sj.
Americi (Ontario).


Ophiostoma quercus (Georgev.) Nannf.


Kako je već rečeno, ovo je vrlo raširena gljiva na oborenom hrastovom
drvu u šumi, ostacima drva, dubećim stablima i na žiru. Uglavnom se smatra
gljivom plavila, a manje traheomikozom.


Ophiostoma spp.


Više Ophiostoma vrsta iz hrasta u Italiji je izolirao Goidanich (1935). Te
su vrste uzrokovale tamnosmeđe obojenje i brojne tile u trahejama.


Ophiostoma sp.


Jednu Ophiostoma vrstu (vjerojatno O. quercus) izolirao je Rohde (1936)
iz hrastova u Njemačkoj. Pokusima umjetne infekcije nije uspio dokazati da
je gljiva patogena za hrast.


Ovim gljivama mogle bi se pridružiti i slijedeće vrste:


Ceratostomella procumbens Fuck.
Nađena je u jednoj rani grane i u bijeli hrasta u Njemačkoj, ne smatra
se patogenom (FRANCKE-GROSMANN, 1954).


Ceratostomella castanea Vanin et Solov.


Nađena je na hrastu, kestenu i bukvi (VANIN, 1932).


Graphium rubrum Rumbold


Gljiva je izolirana iz hrasta i nekih drugih vrsta listača i bora u SAD
(RUMBOLD, 1934).


Graphium rigidum


Gljiva je izolirana iz hrasta u SAD (SHIGO. 1958; RUMBOLD, 1934).
Inače je to konidijski stadij vrste Ceratocystis piceae (GIBBS, FRENCH. 1980)


ZAKLJUČAK


Iz popisa je vidljivo da se na hrastovima u svijetu nalazi relativno velik
broj Ceratocystis (Ophiostoma) vrsta. Sve one imaju određenu važnost za hrast,
a pogotovo one koje, kao traheomikoze, uzrokuju oboljenja hrastovih stabala
ili kao uzročnici oboljenja žira i mladih biljaka. Skoro sve vrste koje uzrokuju
venuće hrasta dolaze i na žiru te im se važnost kao patogenima još više pojačava.
Naša je sreća da u nas nisu utvrđene vrste koje su kao traheomikoze
uzrokovale venuće i sušenje hrastovih stabala većih razmjera u svijetu. Sve