DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 15 <-- 15 --> PDF |
šum. list CVIII (1983) 497 UDK 630* 232.328.1 (Syringa vulgaris) PRILOG IZUČAVANJU VEGETATIVNOG RAZMNOŽAVANJA JORGOVANA (SYRINGA VULGARIS L.)* Mato JT7RKOVIC* S AŽET AK. V ovom radu istraživano je stimulativno djelovanje NOK i IMK na procese nastanka kalusa i adventivnog korijenja kod jednogodišnjih reznica kultivara običnog jorgovana — Syringa vulgaris L. ´Andenken an Ludwig Späth´ i Syringa vulgaris L. ´Michel Buchner´. Svrha tog rada je u lome da se doprinese rješavanju problematike uzgoja kultivara običnog jorgovana i ispita mogućnost vegetativnog razmnožavanja u većim razmjerima. Relativno mali materijalni troškovi i mogućnost da se do kvalitetnog ukrasnog rasadničkog materijala dođe što brže, opravdava masovniju primjenu ove metode razmnožavanja u hortikultura: >j praksi. UVOD Mogućnost vegetativnog razmnožavanja biljaka vrlo je cijenjeno svojstvo koje se odavno koristi u hortikulturnoj praksi. Značaj vegetativnog razmnožavanja u procesu oplemenjivanja šumskog drveća istakao je a i praktičnim radovima mnogo postigao te dao i teortljlsko obrazloženje LARSEN (1934), Vegetativnim razmnožavanjem mnoge od teškoća oplemenjivanja drveća i grmlja mogu se savladati. U tom cilju se koristi autovegetativno i heterovegetativno razmnožavanje biljaka. S obzirom na veliko značenje i perspektive klonskog razmnožavanja šumskog drveća u posljednje vrijeme vrše se odgovarajuća istraživanja da se metoda vegetativnog razmnožavanja proširi i na druge vrste drveća, u prvom redu na četinjače. U našoj zemlji nema dovoljno iskustva s ovakvim radovima. Zbog toga se istraživanja na izučavanju vegetativnog razmnožavanja šumskog drveća moraju intenzivirati (VIDAKOVIĆ 1981). Zahvaljujući radovima na polju selekcije danas postoji i uzgaja se preko tisuću kultivara običnog jorgovana (ROGERS 1976). Međutim, postoji mogućnost da različiti kultivatori ove vrste nemaju jednaku sposobnost zakorjenjivanja. Poznato je, da je kod reznica nekih drvenastih biljnih vrsta čije su prirodne regeneracijske sposobnosti vrlo male primjenom sintetskih tvari rastenja ponekad moguće inducirati nastanak adventivnog korijenja. Međutim, * Mato Jurković, dipl, ing. šum. Botanički zavod — Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Marulićev trg 9a |