DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 105 <-- 105 --> PDF |
rektna djelovanja se sastoje u toksičnosti kemikalija i opažaju se po mortalitetu ličinki i insekata. Indirektna djelovanja obuhvaćaju promjene habitusa uzrokovane bibanjem površine vode i u određenoj mjeri su reverzibilne. Nakon primjene nastaje tzv. katastrofno bibanje. Djelovanje prskanja je prestalo nakon jednog do dva dana. Jednokratno prskanje nema na faunu potoka ireverzibilno uništavajuće djelovanje i može ga se uporediti bibanjem kod visokih voda ili ribolovom s električnim ngregatina. Br. 10. P e š e k, J.: Deset godina sje,nenarskog pogona u Tiništu nad Orlići (str. 437—443) Članak vrednuje 10 godišnja iskustva i rezultate sjemenarskog pogona u Tiništu nad Orlići. Analizirane su pojedine faze djelatnosti i njihov utjecaj na kvalitetu šumskog sjemena. Na konkretnim primjerima prati se razvoj klijavosti smrekovog sjemena u klimatiziranoj hladnjači. Spominju se daljnja saznanja kod dugotrajnog skladištenja sjemena s višim sadržajem vode prije svega bukve i hrasta .Dani su i rezultati procesa inovacije, npr. kod sortiranja sjemena na frakcije prema njihovoj težini. U tabelama su navedene sabiranja češera smreke, borova i ariša u CSR za vrijeme razdoblja 1947. do 1982. Kantor, J.: Položaj čehoslovačkog šumskog sjemenarstva i oplemenjivanje šumskih vrsta u razdoblju ugrožavanja šuma imisijama (str. 453—463) U obnovi (pomlađivanju) šuma, posebno onih oštećenih imisijama nužno je osigurati sjeme dobrih genetskih svojstava. To znači nužnost poznavanje genetske osnove, njezine kategorizacije i praćenja razvoja podmlatka sjemenskog ili vegetativnog razmnožavanja. To će se u najvećoj mjeri postići korišćenjem autohtonih sastojina a od alohtonih samo one najbolje. Da se to ostvari potrebno je kod svake direkcije šuma osnovati posebnu stanicu za proizvodnju sjemena i uzgoj sadnica a one bi također morale imati odgovarajući kadar i bili materijalno osigurane. S i m a n č i k. F.: Problematika iskorištenja sjemena, naročito oplemenjenoga, u pogonima velikih rasadnika (str. 463—470) Iskorištavanje sjemena zahtjeva visok stupanj čistoće i klijavosti i sjetvu u pravilnim razmacima, da svaka biljka ima neophodan prostor za njezin i da pri tome bude proizvodni prostor potpuno iskorišten. Razvijenom metodom zaključnog čišćenja sjemena u alkoholu postiže se stupanj čistoće od 99% kod smreke i bora a više od 90% kod ariša nakon flotacije u vodi. Sjemenke se lijepe u specijalnoj aparaturi na papirnu traku, koja se slobodno polaže na gredicu. Priljepljene sjemenke imaju pravilan razmak. Na taj način proizvedeno je više od 45,000.000 sadnica dobre kvalitete i pri tome u poređenju s klasičnom metodom ušteđeno je do 60" o sjemena. Br. 11. P e f i n a-M a r e š: Mogućnosti prirodne obnove u brdskim zaštitnim šumama Krkonoša (str. 490—495) U zaštitnim šumama Krkonoša istraživana je količina prirodnog podmlatka glavnih vrsti, smreka i bukve, u skupini šumskih tipova na ekstremno nepovoljnim staništima i u skupini šumskih tipova ispod granice drveća. U pojedinim skupinama šumskih tipova istraživano je učešće površine pomladka pojedine vrste (u%), njihova starosna struktura i zdravstveno stanje smrekovog pomlatka. Ustanovljeno je, da je količina prirodnog podmlatka neznatna, u skupini šumskih tipova na nepovoljnim staništima dostiže samo 3%, na površini skupine šumskih tipova ispod granice drveća samo 1% količine potpuno odraslih sastojina. Najpovoljniji uslovi za prirodno pomlađivanje smreke i bukve su na kiselim staništima, najnepovoljniji na treseta. Pomoću analize starosne strukture mladika se ustanovilo, da u posljednjih pet godina nije uslijedilo pomlađivanje |