DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 102 <-- 102 --> PDF |
izuzetno povoljnih prirodnih, tržišnih i ostalih uvjeta, a ne isključivo od rada. Ekstradohodak, kako u Uvodu navodi i Dr Kraljić, »ne može se koristiti za financiranje osobnih dohodaka već samo za razvijanje materijalnih proizvodnih snaga«. Prema čl. 71. Zakona o šumama Hrvatske iz 1983. godine taj dio dohotka »obračunava se prema izračunatom (objekti Vizi ranom) dohotku oisnovne organizacije šumarstva, ako´ tato uspostavljeni indeks premašuje graničnu vrijednost 1,25«. Zakonom su, u čl. 72, utvrđen; i osnovi za izračunavanje ekstradohotka. Sredstva koja se po čl. 66. ZOŠ-a moraju izdvajati za jednostavnu biološku reprodukciju (prihoda od prodaje drva 15% iz jednodobnih šuma, lOVo iz raznodobnih šuma a 5%> iz šuma na području krša) računaju se u redovne troškove poslovanja pa se ti iznosi odbijaju od ukupnog prihoda odnosno smanjuje osnovica za izračunavanje ekstradobiti ili šumske rente. Uz normalne uvjete poslovanja tj.. kada su cijene stabilne ili se neznatno mijenjaju »odvajanje svih vrsta šumskih renta teorijski i općenito je vrlo jednostavno «. Međutim, danas smo baš u doba nestabilnosti uvjeta poslovanja, tj. mijenjaju se kako cijene proizvoda tako i reprodukcijskih utrošenih sredstava pa i ugovornih i zakonskih obaveza a prisutna je »intenzivna inflacija«, što sve komplicira račun ekstradohiti. Kako u takvim uvjetima postupiti predmet je prvonavedenog rada prof. Kraljića. Stoga je nužn o u praksi poslužiti se i ovim radom tj,. ovaj rad ima značaj aktualnog priručnika. Značaj priručnika, posebno danas u vrijeme integracijskih (kooperantskih) kretanja, ima i drugi rad — »Raspoređivanje zajedničkog prihoda i dohotka u šumarsko- drvnoprerađivačko-prometinoj integraciji (kooperaciji)« kojeg se također ne muže sažeti u nekoliko rečenica koje bi bile dovoljne da se koristi izložena metodika obračuna. Registriramo i treći rad prof. B. Kraljića — »Novi prijedlog izračunavanja ekstradohotka (rente) u šumarstvu«, objavljenog u sarajevskom časopisu »Šumarstvo i prerada drveta« (br. 1—3 (1984.). U ovom radu Kraljić raščinjava »prijedlog druga X. Y.-a da se ekstradohodak (renta) u šumarstvu izračuna jednostavno tako da se od vrijednosti realizacije drvnih proizvoda i skori šći van ja šuma odbije vrijednost istog broja m3 jednakog asortimana, ali obračunata po tržišnim cijenama bukovine«. Taj prijedlog »je jednoistavan, jasan, pruža minimalne mogućnosti zloupotrebe«, ali — teorijski je manjkav, jer ne odvaja čitavu propisanu šumsku rentu već pretežno samo jedan dio diferencijalne šumske rente položaja, — jer odvaja preveliku ili premalu diferencijalnu šumsku rentu položaja, — uopće ne vodi računa o konkretnim uvjetima privređivanja — osim o vrsti drva i strukturi šumskih sastojina, — ne stimulira subjektivnu ekonomiju prema ekonomiji plansko-objektivne (normalne) razine, — uopće ne vodi računa o promjeni uvjeta privređivanja pri promjeni cijena reprodukcijskih utrošenih sredstava ie zajedničkih potreba, bez utjecaja inflacije ili uz utjecaj inflacije, — ne donosi nikakve posebne zahtjeve za sredstvima potrebnim za određeni dio biološke proširene reprodukcije i određeni dio izgradnje stalnih šumskih prometnica . . . konačni su zaključci autora. Usprkos navedenih prigovora Kraljić smatra da vrijedi taj prijedlog »zbog njegove jednostavnosti i praktičnosti ispitati na nekoliko različitih šumskih gospodarstava — usporedno s ispitivanjem primjene metodike koju je predložio B. Kraljić « (tj. prema uvodno prvo prikazanom radu — odvajanja ekstradohotka). O. Piškorić |