DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 101 <-- 101 --> PDF |
liza, koja će i uslijediti. Kao značajan dio ovog prikaza naglašavamo fotografije pogleda na okoliš Makarske snimljenog s istog mjesta prije početka pošumljavanja i danas. Takovih snimaka nekog područja prije i poslije pošumljivanje vrlo je malo a ome su, bez sumnje, najbolji propagatori pošumljavanja golog krša. U koliko nisu, ove uvećane fotografije trebale bi se naći ne samo u uredu Šumskog gospodarstva nego i u Općini, pa i drugim javnim mjestima. U »prirodnim vrijednostima« u Parku prirode Biokovo sa stanovišta zaštite prirode od rezervata šumske vegetacije ing. M. Rukavina naveo je šume jele Kaoci i Kimet-Suvid koje, prema Fukareku i Trinajstiću (v. ŠL br. 1—2/84, str. 100), čine zajednice Rhamo-Abietetum (Kaoci) i Ostryo-Abietetum (Kimet-Suvid) a ne Fagetum croaticum abietetosum, što međutim nije bilo poznato autoru kada je, zajedno s prof. I. Bralićem, 1981. godine pripremao elaborat o zaštiti prirode objekata na Biokovu. Kao rezervati šumske vegetacije izlučene su i sastojine autohtonog crnog bora Borovik, Šibenik — Borovac i Bukovac te primorske bukove šume kod Vošca. Jedlovski i Vrdoljak snimili su stanje sastojina i floristički sastav Borovika (pr. ploha 28) i Šibenik — Borovac (pr. ploha 33), no kako su primjerne plohe i u dvije druge sastojine autohtonog crnog bora ploha (pl. 8 — Vučja Dubrava više Krvavica i ploha 10. — predjel »Jablan« zapadno od Baškovića) nije isključeno, da je jedan od tih i rezervat Bukovac. Uz ove u ovoj knjizi A. B.nalazi se još 22 referata, kao Neki klimatski elementi Biokova (J. Kirigin) , Endemizam planine Biokova (M. E. Solid), Priroda Blokovskog područja u djelima nekojih starijih pisaca (M. Babac), Planinarstvo na Biokovu (I. P u h a r i ć), itd. Na početku knjige objavljena je »pozdravna riječ Borbena Sirnica , predsjednika Skupštine općine Makarska«, a na kraju Osvrt na ostvarenje zaključaka I znanstvenog skupa o prirodi Biokovskog područja (N. L e t i c a, člana Pripremnog odbora II skupa o prirodi Biokova), Zaključci II skupa i In memoriam. Iz Zaključaka navodim, da se »u sklopu međunarodnog projekta MAB i postavljanju trajnih ploha u SFRJ osnuju na Biokovu tri trajne plohe površine 1 ha: a) u šumi dalmatinskog crnog bora, b) v šumi biokovske jele, c) u bukovoj gorsxoj šumi sa šašikom tarne, da se na tim plohama mogu obavljati multidisciplinarna istraživanja«. IN MEMORIAM zabilježio je nestanak dr Miljenka B uljana , oceanografa, člana, Savjeta Malakološkog muzeja u Makarsko] i jednog od nadahnitelja i podržavatelja Instituta »Planina i more« — Tonči Gojaka , »podupiratelja svih nastojanja na istraživanju, popularizaciji i zaštiti prirodnih vrednota Biokova« — Lovre Kovačevi ča, b. predsjednika SO Makarska koji je »dva dana prije smrti izjavio: ´Napustit ću sve O´baveze i posvetiti ću se organiziranju botaničkog vrta u Kotišini« i Akademika prof, dr Pavla Fukar e ka, koji je »posljednje dane svoga života proveo u Makarskoj, znanstveno okupiran proučavanjem biokovske jele«. O. Piškonć RADOVI Šumarskog instituta Jastrebarsko br. 56. Ovaj svezak Radova, datumiran s 1983. godinom, sadrži dva rada Prof. dr Branka Kraljića: — Odvajanje ekstradohotka (renta) u šumarstvu u uvjetima promjena cijena i intenzivne inflacije i — Raspodjela zajedničkog prihoda i dohotka u šumsko-drvno-prerađivačko-prometnoj integraciji (kooperaciji), dakle obrađene su dvije vrlo aktualne teme. Ekstradohodak, kako ga definira i Usstav (npr. cl. 18 Ustava SFRJ), je dio doli otak radne organizacije koji proizlazi i;: 583 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 102 <-- 102 --> PDF |
izuzetno povoljnih prirodnih, tržišnih i ostalih uvjeta, a ne isključivo od rada. Ekstradohodak, kako u Uvodu navodi i Dr Kraljić, »ne može se koristiti za financiranje osobnih dohodaka već samo za razvijanje materijalnih proizvodnih snaga«. Prema čl. 71. Zakona o šumama Hrvatske iz 1983. godine taj dio dohotka »obračunava se prema izračunatom (objekti Vizi ranom) dohotku oisnovne organizacije šumarstva, ako´ tato uspostavljeni indeks premašuje graničnu vrijednost 1,25«. Zakonom su, u čl. 72, utvrđen; i osnovi za izračunavanje ekstradohotka. Sredstva koja se po čl. 66. ZOŠ-a moraju izdvajati za jednostavnu biološku reprodukciju (prihoda od prodaje drva 15% iz jednodobnih šuma, lOVo iz raznodobnih šuma a 5%> iz šuma na području krša) računaju se u redovne troškove poslovanja pa se ti iznosi odbijaju od ukupnog prihoda odnosno smanjuje osnovica za izračunavanje ekstradobiti ili šumske rente. Uz normalne uvjete poslovanja tj.. kada su cijene stabilne ili se neznatno mijenjaju »odvajanje svih vrsta šumskih renta teorijski i općenito je vrlo jednostavno «. Međutim, danas smo baš u doba nestabilnosti uvjeta poslovanja, tj. mijenjaju se kako cijene proizvoda tako i reprodukcijskih utrošenih sredstava pa i ugovornih i zakonskih obaveza a prisutna je »intenzivna inflacija«, što sve komplicira račun ekstradohiti. Kako u takvim uvjetima postupiti predmet je prvonavedenog rada prof. Kraljića. Stoga je nužn o u praksi poslužiti se i ovim radom tj,. ovaj rad ima značaj aktualnog priručnika. Značaj priručnika, posebno danas u vrijeme integracijskih (kooperantskih) kretanja, ima i drugi rad — »Raspoređivanje zajedničkog prihoda i dohotka u šumarsko- drvnoprerađivačko-prometinoj integraciji (kooperaciji)« kojeg se također ne muže sažeti u nekoliko rečenica koje bi bile dovoljne da se koristi izložena metodika obračuna. Registriramo i treći rad prof. B. Kraljića — »Novi prijedlog izračunavanja ekstradohotka (rente) u šumarstvu«, objavljenog u sarajevskom časopisu »Šumarstvo i prerada drveta« (br. 1—3 (1984.). U ovom radu Kraljić raščinjava »prijedlog druga X. Y.-a da se ekstradohodak (renta) u šumarstvu izračuna jednostavno tako da se od vrijednosti realizacije drvnih proizvoda i skori šći van ja šuma odbije vrijednost istog broja m3 jednakog asortimana, ali obračunata po tržišnim cijenama bukovine«. Taj prijedlog »je jednoistavan, jasan, pruža minimalne mogućnosti zloupotrebe«, ali — teorijski je manjkav, jer ne odvaja čitavu propisanu šumsku rentu već pretežno samo jedan dio diferencijalne šumske rente položaja, — jer odvaja preveliku ili premalu diferencijalnu šumsku rentu položaja, — uopće ne vodi računa o konkretnim uvjetima privređivanja — osim o vrsti drva i strukturi šumskih sastojina, — ne stimulira subjektivnu ekonomiju prema ekonomiji plansko-objektivne (normalne) razine, — uopće ne vodi računa o promjeni uvjeta privređivanja pri promjeni cijena reprodukcijskih utrošenih sredstava ie zajedničkih potreba, bez utjecaja inflacije ili uz utjecaj inflacije, — ne donosi nikakve posebne zahtjeve za sredstvima potrebnim za određeni dio biološke proširene reprodukcije i određeni dio izgradnje stalnih šumskih prometnica . . . konačni su zaključci autora. Usprkos navedenih prigovora Kraljić smatra da vrijedi taj prijedlog »zbog njegove jednostavnosti i praktičnosti ispitati na nekoliko različitih šumskih gospodarstava — usporedno s ispitivanjem primjene metodike koju je predložio B. Kraljić « (tj. prema uvodno prvo prikazanom radu — odvajanja ekstradohotka). O. Piškorić |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 103 <-- 103 --> PDF |
PRIRODA, časopis Hrvatskoga prirodoslovnog društva, u brojevima 1—10, šk. god. 1983/84, donosi, između ostalih, i ove priloge: Članci: Barčić Bernard: Košljun — oto čić gljiva Böhm Dragutin: Kisele kiše C e m a 1 o v i ć Muhamed: Divlji ši pak (Punica granatum L.) Dolenec Zdravko: Svraka — gnjezdarica i stanarica Hrvatskog zagorja Frković A 1 o j z i j e: Tragom markiranih medvjedića iz Lividrage u Gorskom kotaru Fuis Franjo: Plitvička jezera zimi G e c Darko : Ekološka katastrofa u Zoorezervatu Kopački rit Iveković Hrvoje: O opskrbi vodom na našem priobalnom području Jurčec Vesna: Koliko je stara znanstvena meteorologija? Kranjčev Radovan: Šumski rezervat Crni jarci Kranjčev Radovan: O istraživač kom terenskom radu Kranjčev Radovan: Neki oblici prilagođavanja leptira i njihovih gusjenica Luka č G o r d a n: Ptice na varaždinskom akumulacijskom jezeru Nurković Safet: Plavsko jezero — prokletijska ljepotica Obradović Jasna: Naputak za držanje kornjače u kućnim uvjetima Posavec Karlo: Šume i šumarstvo Istre Srdoč Dušan: Kako nastaje sedra (uz dosadašnja istraživanja o postanku Plitvičkih jezera) T o r t i ć M i 1 i c a: O gljivama — malo drugačije T r i n a j s t i ć Ivan: U kanjonu Crnog Drima — riznici balkanske flore Tvrtković Nikola: Životinjski svijet Zagreba Zanimljivosti Ugrizi mrava olakšavaju artritis (s) Pčele sabiru DDT (Josip Kišpatić) Karlovac (Zelene površine u životu gra da) (Alena Aganoviić) Lignin + glina = ugljen (s) Mravlji lav (Radovan Kranjčev) Povremeni štetočin (Radovan Kranjčev) Bogomoljka (Radovan Kranjčev) Kamelija — cvijet Dalekog istoka (Zin ka Pavletić) Nestankom drveća završava civilizacija kipova (posvemašnje uništenje šuma prekinulo je izradu golemih kamenih kipova na Uskršnjem otoku u južnom Pacifiku (Alka Domić) Zanimljiva gusjenica (Radovan Kranjčev) Ozimnica — Eranthis hiemalis (L.) Salisb. (Zinka Pavletić) Zanimljivosti iz ptičjeg svijeta (Da li ste znali?) (Zdravko Dolenec´ Presađivanje crnkaste sase (Radovan Kranjčev´ Perunika (Zinka Pavletić) Zaštićena priroda SAD — zemlja najvećeg sustava nacionalnih parkova u svijetu (Ivan Bertić) Nacionalni parkovi Jugoslavije (Ivan Bertić) Nacionalni park Paklenica (Branka Fi- lipašić-Buliga) Logarska dolina — biser alpske Slovenije (Ivan Bertić) Park šuma »Zlatni rt« (Ivan Bertić) Nacionalni park Risnjak (Branka FiHpašić- Buliga) Đerdap (Ivan Bertić) Triglavski nacionalni park (Branka Fi- lipašić-Buliga) Biogradska gora (Ilija Živanović) 585 |