DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 101 <-- 101 --> PDF |
liza, koja će i uslijediti. Kao značajan dio ovog prikaza naglašavamo fotografije pogleda na okoliš Makarske snimljenog s istog mjesta prije početka pošumljavanja i danas. Takovih snimaka nekog područja prije i poslije pošumljivanje vrlo je malo a ome su, bez sumnje, najbolji propagatori pošumljavanja golog krša. U koliko nisu, ove uvećane fotografije trebale bi se naći ne samo u uredu Šumskog gospodarstva nego i u Općini, pa i drugim javnim mjestima. U »prirodnim vrijednostima« u Parku prirode Biokovo sa stanovišta zaštite prirode od rezervata šumske vegetacije ing. M. Rukavina naveo je šume jele Kaoci i Kimet-Suvid koje, prema Fukareku i Trinajstiću (v. ŠL br. 1—2/84, str. 100), čine zajednice Rhamo-Abietetum (Kaoci) i Ostryo-Abietetum (Kimet-Suvid) a ne Fagetum croaticum abietetosum, što međutim nije bilo poznato autoru kada je, zajedno s prof. I. Bralićem, 1981. godine pripremao elaborat o zaštiti prirode objekata na Biokovu. Kao rezervati šumske vegetacije izlučene su i sastojine autohtonog crnog bora Borovik, Šibenik — Borovac i Bukovac te primorske bukove šume kod Vošca. Jedlovski i Vrdoljak snimili su stanje sastojina i floristički sastav Borovika (pr. ploha 28) i Šibenik — Borovac (pr. ploha 33), no kako su primjerne plohe i u dvije druge sastojine autohtonog crnog bora ploha (pl. 8 — Vučja Dubrava više Krvavica i ploha 10. — predjel »Jablan« zapadno od Baškovića) nije isključeno, da je jedan od tih i rezervat Bukovac. Uz ove u ovoj knjizi A. B.nalazi se još 22 referata, kao Neki klimatski elementi Biokova (J. Kirigin) , Endemizam planine Biokova (M. E. Solid), Priroda Blokovskog područja u djelima nekojih starijih pisaca (M. Babac), Planinarstvo na Biokovu (I. P u h a r i ć), itd. Na početku knjige objavljena je »pozdravna riječ Borbena Sirnica , predsjednika Skupštine općine Makarska«, a na kraju Osvrt na ostvarenje zaključaka I znanstvenog skupa o prirodi Biokovskog područja (N. L e t i c a, člana Pripremnog odbora II skupa o prirodi Biokova), Zaključci II skupa i In memoriam. Iz Zaključaka navodim, da se »u sklopu međunarodnog projekta MAB i postavljanju trajnih ploha u SFRJ osnuju na Biokovu tri trajne plohe površine 1 ha: a) u šumi dalmatinskog crnog bora, b) v šumi biokovske jele, c) u bukovoj gorsxoj šumi sa šašikom tarne, da se na tim plohama mogu obavljati multidisciplinarna istraživanja«. IN MEMORIAM zabilježio je nestanak dr Miljenka B uljana , oceanografa, člana, Savjeta Malakološkog muzeja u Makarsko] i jednog od nadahnitelja i podržavatelja Instituta »Planina i more« — Tonči Gojaka , »podupiratelja svih nastojanja na istraživanju, popularizaciji i zaštiti prirodnih vrednota Biokova« — Lovre Kovačevi ča, b. predsjednika SO Makarska koji je »dva dana prije smrti izjavio: ´Napustit ću sve O´baveze i posvetiti ću se organiziranju botaničkog vrta u Kotišini« i Akademika prof, dr Pavla Fukar e ka, koji je »posljednje dane svoga života proveo u Makarskoj, znanstveno okupiran proučavanjem biokovske jele«. O. Piškonć RADOVI Šumarskog instituta Jastrebarsko br. 56. Ovaj svezak Radova, datumiran s 1983. godinom, sadrži dva rada Prof. dr Branka Kraljića: — Odvajanje ekstradohotka (renta) u šumarstvu u uvjetima promjena cijena i intenzivne inflacije i — Raspodjela zajedničkog prihoda i dohotka u šumsko-drvno-prerađivačko-prometnoj integraciji (kooperaciji), dakle obrađene su dvije vrlo aktualne teme. Ekstradohodak, kako ga definira i Usstav (npr. cl. 18 Ustava SFRJ), je dio doli otak radne organizacije koji proizlazi i;: 583 |