DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 96 <-- 96 --> PDF |
KNJIGE i ČASOPISI GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE br. 20 (1980. g.) i br. 21 (1983. g.) 1. Ubrzo nakon podizanja Šumske akademije na stupanj fakulteta (1919. godine) osnovan je i Zavod za šumske pokuse (1921), koji danas, također u sklopu Šumarskog fakulteta, djeluje kao Zavod za istraživanja u šumarstvu i drvarstvu (ZIŠ). Pet godina kasnije, 1926. godine, Zavod je izdao i prvi svezak svog organa, «Glasnika za šumske pokuse«. Do 1962. godine izašlo je 15 svezaka od čega do 1945. godine pet, a od 1962. do 1983. samo 6 svezaka. Osnovni razlog je u pomanjkanju sredstva o čemu, na pr., svjedoči i činjenica, da su u 20. svesku objavljeni radovi koje je uredništvo primilo 1975. i 1976. godine. U br. 20. nalaze se radovi: A. Pranjić: Odnos visinskog i debljinskog prirasta u sastojinama hrasta lužnjaka (str. 5—92), M. Plavšić i U. G o 1 u b o v i ć: Istraživanje vrijednosnog prirasta drvne mase umješovitim sastojinama hrasta lužnjaka i poljskog jasena (str. 93—148), VI. Bruci : Utjecaj vlage iverja i temperature prešanja u proizvodnji troslojnih ploča iverica na vrijeme prešanja i fizičko-mehanička svojstva gotovih ploča (str. 129—230), S. Meštrović: Utjecaj borovih kultura na čistoću zraka u klišno-solinskom bazenu (str. 231—297), i K. Opalički: Utjecaj biološkog i kemijskog insekticida na promjenu hemocita gusjenica gubara (Lymantria dispar L.) i pagusjenica obične i smeđe borove pilarice (Diprion pini L. i Neodiprion sertifer Geoff r.) (str. 299—362). U br. 21. nalaze se radovi: Z. Pavlin : Komparativna istraživanja sadržaja vode piljene bukovine pare- ne zbog promjene boje pod tlakom od 1 do 2 bara (str. 5—77), N. Lovrić : Mogućnost primjene centralnog izvlačenja kod planiranja i projektiranja šumskih transportnih sredstava (str. 79—120), B. Ljulj ka: Utjecaj drva i njegove vlažnosti na obradu poliuretanskim lakovima (str. 121—177), Đ. Bauš i N. Segulja: Flora Slavonije i Baranje (str. 179—222), 2. B o r z a n, A. K r s t i n i č, W. J. L i b- b y i M. V i d a k o v i ć: Zakorjenjivanje reznica ranog i kasnog hrasta lužnjaka (str. 213—222), S. Matić : Utjecaj ekoloških i strukturnih činilaca na prirodno pomlađivanje prebornih šuma jele i bukve u Gorskom Kotaru (str. 223—400), i J. Biskup: Postoji li mogućnost i potreba da se konstituira sociologija šumarstva (str. 401—411), U ovoj knjizi dodani su i standardni kartotečni sažetci (abstract) na engleskom jeziku. 2. Svoja istraživanja o »odnosu visinskog i debljinskog prirasta u sastojina hrasta lužnjaka« A. Pranji ć provela je u cilju »rješavanja problema . . . izrade standardnih visinskih krivulja odnosno jednoulaznih tablica hrasta lužnjaka«. U ovom radu nalazimo rezultate istraživanja u sastojinama hrasta lužnjaka s običnim grabom. Od brojnih rezultata (zaključaka) navodimo samo nekoliko: — »Prema rezultatima totalne analize stabala hrasta lužnjaka nastupit će kulminacija i visinskog i debljinskog prirasta u sastojinama mlađim od 44 godine, prsnog promjera manjeg od 20 cm i visine niže od 22 m. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 97 <-- 97 --> PDF |
— U mlađim i srednjedobnim sastojinama porastom debljinskog prirasta raste i visinski, dok u najstarijoj sastojini porastom debljinskog prirasta visinski prirast pada, a neovisan je kako o prsnom promjeru tako i visini stabala. Drugim riječima, sa starošću stabla visinski prirast konvergira prema nuli ili, kako formulira A. Pranjić, »dok je prosječni visinski prirast u pojedinoj sastojini u jakoj negativnoj korelaciji sa starošću, prosječni debljinski prirast nije u vezi sa starošću stabala«. U ovoj radnji nalazimo podatke o odnosima nekih dimenzija stabala na 1,30 m, te na 1/3 i 1/2 visine. U sastojinama starosti od 40 godina tečajni godišnji debljinski prirast u prsnoj visini veći je nego na 1/3 i 1/4 visine stabla, a nakon toga odnos je obratan. Dakle mlađa stabla su punodrvnija od starijih. Debljina kore u mlađim sastojinama manja je u 1/3 i 1/2 polovini visine nego u 1,30 m. a u starijim je kora deblja na 1/3 visine od one u prsnoj visini. Drvna masa u šumi s gospodarskog gledišta ima svojstvo kapitala, koji se, u normalnim uvjetima, povećava za određeni postotak U sastojini povećava se i drvna masa i njezina novčana vrijednost. Postotci povećanja nisu jednaki u apsolutnoj vrijednosti, ali im je zajedničko da su promjenljivi tj. najprije su u porastu a u određenoj starosti sastojine počinju se smanjivati. Postotak prirasta vrijednosti nekih vrsta drveća kulminira znatno kasnije od postotka prirasta drvne mase i on može biti odlučan za dužinu ophodnje.1 Kako se kreće vrijednost drvne mase u mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka i poljskog jasena nalazimo odgovor u radu M. P 1 a v š i ć a i U. G o 1 u b o- v i ć a. Dok je postotak prirasta vrijednosti tih sastojina u dobi oko 80 godina iznosi i do 7,15% u sastojini staroj 153 godine prosječni postotak vrijednosti između 1964. i 1972. godine iznosio je 1,87",) 1) Vidi i O. P i š k o r i ć: Bilješke o bosanskom crnom boru. šumarski list, 1941, br, 7. time, da je između 1968. i 1972. godine iznosio samo 0.86" o godišnje. Prema tome ekonomska ophodnja takvih sastojina kreće se oko 150 godina a što je u skladu »i sa shvaćanjima naših starih taksatora o tim šumama, odnosno o ophodnjama za vrste koje u njima nalaze«, zaključna je rečenica autora. Prema Đ. R a u š u i N. S e g u 1 j a Hora višeg bilja u Slavoniji i u Baranji zastupljena je sa 139 porodica, 1829 vrsta, 27 subvrsta, 37 varijeteta i 11 formi, što čini blizu polovine ukupnog broja dosada poznatog višeg bilja na području Hrvatske. Popis je sastavljen po abecednom redu porodica a unutar porodica po abecednom redu vrsta a na osnovu literature, počam od Dr med. Pavla K i t a i b e 1 a (1757—1817), profesora botanike i direktora botaničkog vrta u Budimpešti, dalje, i vlastitih istraživanja. U popisu su označene novonađene vrste (153) te kultivirane (211) time, da »popis nije obuhvatio sve dkrasne, poljoprivredne i industrijske biljke kojih ima dosta na istraživanom području «. »Utjecaj borovih kultura na čistoću zraka u klisko solinskom bazenu« S. M eš t r o v i ć a prvi je u nas istraživački rad s područja zaštitne funkcije šume, pojasa šumskog drveća. Objekt je vrlo dobro odabran, jer su tvornice cementa, bez filtera za prašinu, najveći zagađivači prašinom svog okoliša (u konkretnom slučaju s preko 2000 mg/m^/dan) a »zaštitna« sastojina površine 14,2 ha kultura je alepskog bora s primjesom čempresa (4% ukupnog broja stabala) srednje visine 8,4 m (u granirama od 4 do 14 m). Širina kulture iznosi 230 m i na kosom je terenu u usponu. Rezultati istraživanja: — kultura je zadržala na svojim krošnjama i unutrašnjosti 70% prašine koja stiže do kulture, odnosno dnevno prosječno U kg po ha;2) Vidi š. Meštrović: Značaj šumskih kultura u primorskom području Krša. šumarski list. 1977, br. 8—9. 475 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 99 <-- 99 --> PDF |
su provedena na 204 pokusne plohe smještene na tri različita lokaliteta (Fužine, Tršće, Zalesina), na dvije geološke podlojednice) ge (silikat, vapnenac), dvije šumske zajednice (šume jele s rebračom — Blechno abietetum Horv. 50. i šume bukve i jele — Abieto-Fagetum Horv. 38) i dvije suprotne ekspozicije (sjeverne i južne). Po vrstama drveća u šumi jele s tvorena pitanja koja stoje pred šumarima koji gospodare s tim vrlo vrijednim i za društvo vrlo značajnih šumskih ekosistema. « Iz rada N. Lovrića proizlazi, da za prvu fazu transporta — izvlačenja postoji opravdanost uz paralelno izvlačenjecentralno, kako to prikazuje i crtež prenijet iz ovog rada. S\-.27-f|G-27..SRP-DN;jA DALJINA VZVLACEN3A POVRŠIMB F, E ~ THE EXTRACTION MEAN DISTANCE OF THE SURFACES, F. AK DT, MJM=i2oooo i —SREDISTE TRANS po-RTA S~ T-5B.ED1.5TE TRANSPORTA CEMTRt OF TKANSPORT > &oom_? OVRŠ!NK-«URFArf Tr F-FT + FT + F-T+TT, + F-T5+ FT,+ FT =2-3,°O +2>3lS2+63,«8+38,2.3 + 313o+j3iÄi+42,06 F = F^+F T +F T 3 +R!+ F +F + F%3,2A + 7.oS+40,92 + 5-1,00+7oy72-*-23,80+7o,O0 rebračom istraženo je pomlađivanje bukve, jele i smreke a u šumi bukve i jele uz ove dvije vrste još brijesta i javora. Na svakoj pokusnoj plohi mjereni su i numerički definirani ekološki (njih 10) i strukturni (njih 14) čimbenici i elementi pomlađivanja (predstavljeni sa 14 pokazatelja). U detaljnu analizu autor je uzeo 7 ekoloških i 0 strukturnih čimbenika te 6 elemenata pomlađivanja. Brojnost podataka (rezultata) ne omogućuje njihovo iznošenje na ovom mjestu nego zahtijeva kompletni članak. Uza svu opširnost istraživanja autor naglašava, da su »mnoga pitanja ostala nedovoljno rasvjetljena« te da će tek »još detaljnija kompleksna istraživanja prebornih šuma jele i bukve u Gorskom Kotaru razjasniti još mnoga o- Sociologija kao nauka o društvu datira iz polovine prošlog stoljeća. Tijekom vremena promatranju društva kao cjeline pristupilo se i promatranju pojedinih društvenih skupina, razvile se specijalne odnosno grane sociologije. Kako »u šumarstvu značajnija sociološka istraživanja nisu obavljena« J. Bisku p najavljuje konstituiranje i »sociologije šumarstva«, a ova rasprava u Glasniku za šumske pokuke »ima za cilj da posluži kao uvod u sociološka znanstvena istraživanja u šumarstvu SR Hrvatske«. Radovi VI. B r u č i j a, B. L j u 1 j k e i Z. Pavlina su, kako i naslovi kazuju, s područja drvne industrije kojoj će iznijeti rezultati istraživanja, bez sumnje, vrlo dobro doći za proizvodnju kvalitetnog proizvoda. Kako lakiranje drva (poli477 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 98 <-- 98 --> PDF |
— na dužini od 90 m početna količina od 2019 mg m- dnevno smanjuje se na ispod 500 mg´m-´dan ili ispod maksimalno dozvoljene koncentracije prema JUS-u; — kultura je apsorbirala oko 50" „ SO., i zadržala oko 25"(, dima; — udio mineralnih tvari na suhu tvar iglica iznosio je i do 17% ili dvostruko više nego na borovima izvan domašaja prašine i dima (u konkretnom slučaju s borova na otoku Drveniku); — negativnog utjecaja na prirast mase nije bilo. Zaključak: alepski bor je vrsta, koja se može koristiti za zaštitne pojave i nasade u urbanim sredinama, dakako na području na kojem mu odgovaraju ekološki uvjeti. Dodajem, da alepski bor, kao i dud ili pitosporum, dobro podnosi i zatrpavanje stabala i preko 1 m visine. Od bolesti j parazita nisu pošteđeni ni insekti — štetnici drveća i usjeva, koji ih mogu i decimirati (i decimiraju ih). Prema tome, ako su prisutni ovi prirodni regulatori broja, ne isključujući ni predatore, otpada rad i trošak suzbijanja. »Studij krvi insekata«, kako kaže, K. Opali č k i, »omogućuje rano otkrivanje bolesti i parazita« odnosno poznavanje konkretne krvne slike važna je poluga za prognoznu službu, Poznavanje krvne slike zaraženog ili otrovanog insekta najsigurnija je ocjena i toksičke vrijednosti insekticida, bilo biološkog bilo kemijskog. U ovom broju Glasnika za šumske pokuse K. Opalički objavila je rezultate svojih istraživanja o »utjecaju biološkog i kemijskog insekticida na promjenu hemocita gusjenica gubara (Lymantria dispar L.) i pagusjenica obične i smeđe borove pilarice (Diprion pini L. i Neodiprion sertifer Geoffr.) « na osnovu kojih slijede i uvodno navedeni zaključci. Istraživanja Katedre za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu o mogućnostima autovegetativnog razmnožavanja (reznicama) raznih vrsta »predstavljaju pokušaj uvođenja no vih metoda u tradicionalno šumarstvo«. Prvi korak su pokusi o »zakorjenjav a n j u r e z n i c a ranog i k a s n o g hrasta lužnjak a«, što je ujedno i »prilog rješavanju problema obnavljanja hrastovih sastojina«. U ovom pokusu zakorjenjavanje je uspjelo između 11 i 44" „ u rad uzetih reznica (ljetnih — zeljastih i zimskih-odrvenjenih) i »dokazao da se hrast lužnjak može zakorjenjivati reznicama, te da se problematika klonskog šumarstva može rješavati i u okviru ove vrste «. Materijal, tj. žir za proizvodnju sadnica s kojih jesu uzimane reznice, sakupljen je u Zdenačkom gaju Šumarije u Grubišnom polju, a na području iste Šumarije, u predjelu Belinac — Okrugla livada, posađene su i sadnice iz sjemena i sadnice iz reznica u cilju komparacije razvoja biljaka. Analogni pokusi su i nastavljeni dalje s hrastom te johom i s divljom trešnjom od listača a od četinjača s libocedrom, običnim i crnim borom te hibridirna crnog i običnog bora. O rezultatima tih pokusa za sada se godišnje samo obavještavaju šumska gospodarstva, koja i financiraju ova istraživanja. »Preborne šume jele i bukve u Gor skom Kotaru predstavljaju idealan oblik gospodarskih šuma koje mogu zadovolj ti društvene potrebe za drvom i ostalim šumskim proizvodima, a istovremeno one mogu predstavljati stabiln e šumske ekosisteme neophodne za zdrav i stabilan čovjekov okoliš. Da bi se trajno održala preborna struktura tih šuma, p r i r o d n o pomlađivanja predstavlja prvi i osnovni preduvjet koji će nam garantirali trajni pokrov šumske vegetacije koja distribuirana u prebornu strukturu predstavlja i idealnu zaštitu šuma«. To su prve rečenice Slavka Matic a u njegovom radu u istraživanjima »utjecaja ekoloških i strukturnih činilaca na prirodno pomlađivanje prebornih šuma jele i bukve u Gorskom Kotaru«. U radu opsega 178 stranica teksta, od čega 12 stranica sažetka (šumarija) na engleskom jeziku. Istraživanja 3) Naglasio O. P. |