DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 96     <-- 96 -->        PDF

KNJIGE i ČASOPISI


GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE
br. 20 (1980. g.) i br. 21 (1983. g.)


1. Ubrzo nakon podizanja Šumske akademije
na stupanj fakulteta (1919. godine)
osnovan je i Zavod za šumske pokuse
(1921), koji danas, također u sklopu Šumarskog
fakulteta, djeluje kao Zavod za
istraživanja u šumarstvu i drvarstvu
(ZIŠ). Pet godina kasnije, 1926. godine,
Zavod je izdao i prvi svezak svog organa,
«Glasnika za šumske pokuse«. Do 1962.
godine izašlo je 15 svezaka od čega do
1945. godine pet, a od 1962. do 1983. samo
6 svezaka. Osnovni razlog je u pomanjkanju
sredstva o čemu, na pr., svjedoči i
činjenica, da su u 20. svesku objavljeni
radovi koje je uredništvo primilo 1975. i
1976. godine.
U br. 20. nalaze se radovi:


A. Pranjić: Odnos visinskog i debljinskog
prirasta u sastojinama hrasta lužnjaka
(str. 5—92),
M. Plavšić i U. G o 1 u b o v i ć: Istraživanje
vrijednosnog prirasta drvne mase
umješovitim sastojinama hrasta lužnjaka
i poljskog jasena (str. 93—148),
VI. Bruci : Utjecaj vlage iverja i
temperature prešanja u proizvodnji troslojnih
ploča iverica na vrijeme prešanja
i fizičko-mehanička svojstva gotovih ploča
(str. 129—230),
S. Meštrović: Utjecaj borovih kultura
na čistoću zraka u klišno-solinskom
bazenu (str. 231—297), i
K. Opalički: Utjecaj biološkog i
kemijskog insekticida na promjenu hemocita
gusjenica gubara (Lymantria dispar
L.) i pagusjenica obične i smeđe borove
pilarice (Diprion pini L. i Neodiprion sertifer
Geoff r.) (str. 299—362).
U br. 21. nalaze se radovi:


Z. Pavlin : Komparativna istraživanja
sadržaja vode piljene bukovine pare-
ne zbog promjene boje pod tlakom od 1
do 2 bara (str. 5—77),


N. Lovrić : Mogućnost primjene centralnog
izvlačenja kod planiranja i projektiranja
šumskih transportnih sredstava
(str. 79—120),
B. Ljulj ka: Utjecaj drva i njegove
vlažnosti na obradu poliuretanskim lakovima
(str. 121—177),
Đ. Bauš i N. Segulja: Flora Slavonije
i Baranje (str. 179—222),


2. B o r z a n, A. K r s t i n i č, W. J. L i b-
b y i M. V i d a k o v i ć: Zakorjenjivanje
reznica ranog i kasnog hrasta lužnjaka
(str. 213—222),
S. Matić : Utjecaj ekoloških i strukturnih
činilaca na prirodno pomlađivanje
prebornih šuma jele i bukve u Gorskom
Kotaru (str. 223—400), i
J. Biskup: Postoji li mogućnost i
potreba da se konstituira sociologija šumarstva
(str. 401—411),
U ovoj knjizi dodani su i standardni kartotečni
sažetci (abstract) na engleskom jeziku.


2. Svoja istraživanja o »odnosu visinskog
i debljinskog prirasta u sastojina
hrasta lužnjaka« A. Pranji ć provela je
u cilju »rješavanja problema . . . izrade
standardnih visinskih krivulja odnosno
jednoulaznih tablica hrasta lužnjaka«. U
ovom radu nalazimo rezultate istraživanja
u sastojinama hrasta lužnjaka s običnim
grabom. Od brojnih rezultata (zaključaka)
navodimo samo nekoliko:
— »Prema rezultatima totalne analize
stabala hrasta lužnjaka nastupit će kulminacija
i visinskog i debljinskog prirasta
u sastojinama mlađim od 44 godine, prsnog
promjera manjeg od 20 cm i visine
niže od 22 m.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 97     <-- 97 -->        PDF

— U mlađim i srednjedobnim sastojinama
porastom debljinskog prirasta raste
i visinski, dok u najstarijoj sastojini porastom
debljinskog prirasta visinski prirast
pada, a neovisan je kako o prsnom
promjeru tako i visini stabala. Drugim
riječima, sa starošću stabla visinski prirast
konvergira prema nuli ili, kako formulira
A. Pranjić, »dok je prosječni visinski
prirast u pojedinoj sastojini u jakoj
negativnoj korelaciji sa starošću, prosječni
debljinski prirast nije u vezi sa starošću
stabala«.
U ovoj radnji nalazimo podatke o odnosima
nekih dimenzija stabala na 1,30 m, te na
1/3 i 1/2 visine. U sastojinama starosti od 40
godina tečajni godišnji debljinski prirast u
prsnoj visini veći je nego na 1/3 i 1/4 visine
stabla, a nakon toga odnos je obratan.
Dakle mlađa stabla su punodrvnija
od starijih. Debljina kore u mlađim sastojinama
manja je u 1/3 i 1/2 polovini visine
nego u 1,30 m. a u starijim je kora
deblja na 1/3 visine od one u prsnoj visini.


Drvna masa u šumi s gospodarskog
gledišta ima svojstvo kapitala, koji se, u
normalnim uvjetima, povećava za određeni
postotak U sastojini povećava se i drvna
masa i njezina novčana vrijednost.
Postotci povećanja nisu jednaki u apsolutnoj
vrijednosti, ali im je zajedničko
da su promjenljivi tj. najprije su u porastu
a u određenoj starosti sastojine počinju
se smanjivati. Postotak prirasta vrijednosti
nekih vrsta drveća kulminira
znatno kasnije od postotka prirasta drvne
mase i on može biti odlučan za dužinu
ophodnje.1 Kako se kreće vrijednost drvne
mase u mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka
i poljskog jasena nalazimo odgovor
u radu M. P 1 a v š i ć a i U. G o 1 u b o-
v i ć a. Dok je postotak prirasta vrijednosti
tih sastojina u dobi oko 80 godina iznosi
i do 7,15% u sastojini staroj 153 godine
prosječni postotak vrijednosti između
1964. i 1972. godine iznosio je 1,87",)


1) Vidi i O. P i š k o r i ć: Bilješke o bosanskom
crnom boru. šumarski list, 1941, br, 7.


time, da je između 1968. i 1972. godine iznosio
samo 0.86" o godišnje. Prema tome
ekonomska ophodnja takvih sastojina kreće
se oko 150 godina a što je u skladu »i
sa shvaćanjima naših starih taksatora o
tim šumama, odnosno o ophodnjama za
vrste koje u njima nalaze«, zaključna je
rečenica autora.


Prema Đ. R a u š u i N. S e g u 1 j a Hora
višeg bilja u Slavoniji i u Baranji zastupljena
je sa 139 porodica, 1829 vrsta,
27 subvrsta, 37 varijeteta i 11 formi, što
čini blizu polovine ukupnog broja dosada
poznatog višeg bilja na području Hrvatske.
Popis je sastavljen po abecednom
redu porodica a unutar porodica po abecednom
redu vrsta a na osnovu literature,
počam od Dr med. Pavla K i t a i b e 1 a
(1757—1817), profesora botanike i direktora
botaničkog vrta u Budimpešti, dalje,
i vlastitih istraživanja. U popisu su označene
novonađene vrste (153) te kultivirane


(211) time, da »popis nije obuhvatio sve
dkrasne, poljoprivredne i industrijske biljke
kojih ima dosta na istraživanom području
«.
»Utjecaj borovih kultura na čistoću
zraka u klisko solinskom bazenu« S. M eš
t r o v i ć a prvi je u nas istraživački rad
s područja zaštitne funkcije šume, pojasa
šumskog drveća. Objekt je vrlo dobro
odabran, jer su tvornice cementa, bez filtera
za prašinu, najveći zagađivači prašinom
svog okoliša (u konkretnom slučaju
s preko 2000 mg/m^/dan) a »zaštitna« sastojina
površine 14,2 ha kultura je alepskog
bora s primjesom čempresa (4%
ukupnog broja stabala) srednje visine 8,4
m (u granirama od 4 do 14 m). Širina kulture
iznosi 230 m i na kosom je terenu
u usponu. Rezultati istraživanja:


— kultura je zadržala na svojim krošnjama
i unutrašnjosti 70% prašine koja
stiže do kulture, odnosno dnevno prosječno
U kg po ha;2)
Vidi š. Meštrović: Značaj šumskih kultura
u primorskom području Krša. šumarski list.
1977, br. 8—9.


475




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 98     <-- 98 -->        PDF

— na dužini od 90 m početna količina
od 2019 mg m- dnevno smanjuje se na ispod
500 mg´m-´dan ili ispod maksimalno
dozvoljene koncentracije prema JUS-u;
— kultura je apsorbirala oko 50" „ SO.,
i zadržala oko 25"(, dima;
— udio mineralnih tvari na suhu tvar
iglica iznosio je i do 17% ili dvostruko više
nego na borovima izvan domašaja prašine
i dima (u konkretnom slučaju s borova
na otoku Drveniku);


— negativnog utjecaja na prirast mase
nije bilo.


Zaključak: alepski bor je vrsta, koja
se može koristiti za zaštitne pojave i nasade
u urbanim sredinama, dakako na području
na kojem mu odgovaraju ekološki
uvjeti. Dodajem, da alepski bor, kao i dud
ili pitosporum, dobro podnosi i zatrpavanje
stabala i preko 1 m visine.


Od bolesti j parazita nisu pošteđeni ni
insekti — štetnici drveća i usjeva, koji ih
mogu i decimirati (i decimiraju ih). Prema
tome, ako su prisutni ovi prirodni regulatori
broja, ne isključujući ni predatore,
otpada rad i trošak suzbijanja. »Studij
krvi insekata«, kako kaže, K. Opali č
k i, »omogućuje rano otkrivanje bolesti
i parazita« odnosno poznavanje konkretne
krvne slike važna je poluga za prognoznu
službu, Poznavanje krvne slike zaraženog
ili otrovanog insekta najsigurnija
je ocjena i toksičke vrijednosti insekticida,
bilo biološkog bilo kemijskog. U ovom
broju Glasnika za šumske pokuse K. Opalički
objavila je rezultate svojih istraživanja
o »utjecaju biološkog i kemijskog
insekticida na promjenu hemocita gusjenica
gubara (Lymantria dispar L.) i pagusjenica
obične i smeđe borove pilarice
(Diprion pini L. i Neodiprion sertifer Geoffr.)
« na osnovu kojih slijede i uvodno
navedeni zaključci.


Istraživanja Katedre za šumarsku genetiku
i dendrologiju Šumarskog fakulteta
u Zagrebu o mogućnostima autovegetativnog
razmnožavanja (reznicama) raznih
vrsta »predstavljaju pokušaj uvođenja no


vih metoda u tradicionalno šumarstvo«.
Prvi korak su pokusi o »zakorjenjav
a n j u r e z n i c a ranog i k a s n o g
hrasta lužnjak a«, što je ujedno i
»prilog rješavanju problema obnavljanja
hrastovih sastojina«. U ovom pokusu zakorjenjavanje
je uspjelo između 11 i 44" „
u rad uzetih reznica (ljetnih — zeljastih
i zimskih-odrvenjenih) i »dokazao da se
hrast lužnjak može zakorjenjivati reznicama,
te da se problematika klonskog šumarstva
može rješavati i u okviru ove vrste
«. Materijal, tj. žir za proizvodnju sadnica
s kojih jesu uzimane reznice, sakupljen
je u Zdenačkom gaju Šumarije u
Grubišnom polju, a na području iste Šumarije,
u predjelu Belinac — Okrugla livada,
posađene su i sadnice iz sjemena i
sadnice iz reznica u cilju komparacije razvoja
biljaka. Analogni pokusi su i nastavljeni
dalje s hrastom te johom i s divljom
trešnjom od listača a od četinjača s libocedrom,
običnim i crnim borom te hibridirna
crnog i običnog bora. O rezultatima
tih pokusa za sada se godišnje samo obavještavaju
šumska gospodarstva, koja i
financiraju ova istraživanja.


»Preborne šume jele i bukve u Gor
skom Kotaru predstavljaju idealan oblik
gospodarskih šuma koje mogu zadovolj
ti društvene potrebe za drvom i ostalim
šumskim proizvodima, a istovremeno one
mogu predstavljati stabiln e šumske
ekosisteme neophodne za zdrav i stabilan
čovjekov okoliš. Da bi se trajno održala
preborna struktura tih šuma, p r i r o d n o
pomlađivanja predstavlja prvi i osnovni
preduvjet koji će nam garantirali
trajni pokrov šumske vegetacije koja distribuirana
u prebornu strukturu predstavlja
i idealnu zaštitu šuma«. To su prve rečenice
Slavka Matic a u njegovom radu
u istraživanjima »utjecaja ekoloških i
strukturnih činilaca na prirodno pomlađivanje
prebornih šuma jele i bukve u Gorskom
Kotaru«. U radu opsega 178 stranica
teksta, od čega 12 stranica sažetka (šumarija)
na engleskom jeziku. Istraživanja


3) Naglasio O. P.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 99     <-- 99 -->        PDF

su provedena na 204 pokusne plohe smještene
na tri različita lokaliteta (Fužine,
Tršće, Zalesina), na dvije geološke podlojednice)
ge (silikat, vapnenac), dvije šumske
zajednice (šume jele s rebračom —
Blechno abietetum Horv. 50. i šume bukve
i jele — Abieto-Fagetum Horv. 38) i
dvije suprotne ekspozicije (sjeverne i južne).
Po vrstama drveća u šumi jele s


tvorena pitanja koja stoje pred šumarima
koji gospodare s tim vrlo vrijednim i za
društvo vrlo značajnih šumskih ekosistema.
«


Iz rada N. Lovrića proizlazi, da za
prvu fazu transporta — izvlačenja postoji
opravdanost uz paralelno izvlačenjecentralno, kako to prikazuje i crtež prenijet
iz ovog rada.


S\-.27-f|G-27..SRP-DN;jA DALJINA VZVLACEN3A POVRŠIMB


F, E ~ THE EXTRACTION MEAN DISTANCE OF THE


SURFACES, F. AK DT,


MJM=i2oooo


i —SREDISTE TRANS po-RTA S~ T-5B.ED1.5TE TRANSPORTA
CEMTRt OF TKANSPORT


T1-2Q5,W ha ti L F2=2.A2.76ho.


>


&oom_?
OVRŠ!NK-«URFArf

Tr


F-FT + FT + F-T+TT, + F-T5+ FT,+ FT =2-3,°O +2>3lS2+63,«8+38,2.3 + 313o+j3iÄi+42,06
F = F^+F T +F T
3 +R!+ F +F + F%3,2A + 7.oS+40,92 + 5-1,00+7oy72-*-23,80+7o,O0


rebračom istraženo je pomlađivanje bukve,
jele i smreke a u šumi bukve i jele
uz ove dvije vrste još brijesta i javora.
Na svakoj pokusnoj plohi mjereni su i
numerički definirani ekološki (njih 10) i
strukturni (njih 14) čimbenici i elementi
pomlađivanja (predstavljeni sa 14 pokazatelja).
U detaljnu analizu autor je uzeo
7 ekoloških i 0 strukturnih čimbenika te
6 elemenata pomlađivanja. Brojnost podataka
(rezultata) ne omogućuje njihovo
iznošenje na ovom mjestu nego zahtijeva
kompletni članak. Uza svu opširnost istraživanja
autor naglašava, da su »mnoga
pitanja ostala nedovoljno rasvjetljena« te
da će tek »još detaljnija kompleksna istraživanja
prebornih šuma jele i bukve u
Gorskom Kotaru razjasniti još mnoga o-


Sociologija kao nauka o društvu datira
iz polovine prošlog stoljeća. Tijekom
vremena promatranju društva kao cjeline
pristupilo se i promatranju pojedinih društvenih
skupina, razvile se specijalne odnosno
grane sociologije. Kako »u šumarstvu
značajnija sociološka istraživanja nisu
obavljena« J. Bisku p najavljuje konstituiranje
i »sociologije šumarstva«, a
ova rasprava u Glasniku za šumske pokuke
»ima za cilj da posluži kao uvod u
sociološka znanstvena istraživanja u šumarstvu
SR Hrvatske«.


Radovi VI. B r u č i j a, B. L j u 1 j k e i


Z. Pavlina su, kako i naslovi kazuju,
s područja drvne industrije kojoj će iznijeti
rezultati istraživanja, bez sumnje,
vrlo dobro doći za proizvodnju kvalitetnog
proizvoda. Kako lakiranje drva (poli477