DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 94     <-- 94 -->        PDF

iznosio 12 347 funti. Početni zamah nije sustao (kao kod nas likvidacijom Uprava
za pošumljavanje i melioraciju krša) nego se prvotno programirani godišnji planovi
i premašuju.


Kako je u Velikoj Britaniji 90% zemlje u privatnom vlasništvu nužno je bilo
površine za pošumljavanje o kupi j i vati (poljoprivredno manje vrijedne među koje
spadaju i vništine, kojih ima posebno u Škotskoj). Sredstva za otkup koriste se
iz Fonda šumarstva pa je već 1920. godine u tu svrhu potrošeno 490 000 funti šterlinga.
Do danas se državni posjed šuma i šumskog zemljišta od nekadanjih 10%
povećao na 50% od ukupnog šumskog fonda.


Privatnici do pedesetih godina, usprkos mogućnosti korišćenja subvencije, nisu
pokazivali veći interes za pošumljavanje ni manje plodnih zemljišta pa ni u brdskoplaninskiim
područjima. Preokret nastaje, kada je nekoliko financijskih savjetnika
grada Londona svojim bankovnim, poslovnim i industrijskim ´klijentima predložilo
da dio svojih sredstava ulože i u pošumljavanje. Jedan od njih, KENNETH
RANKIN, u tu svrhu osniva »ECONOMIC FORESTRY GROUPE« (EFG), a ovaj
primjer slijede i drugi te se osniva više analognih organizacija, a među tima i
novije društvo -FORESTRY INVESTEMENT MANAGEMENT (FIM)«. Za one, koji
ne namjeravaju više ulagati, ali ne manje od 1000 funti, osnivaju se udruge (sindikati).
Sa strane države kao poticaj na ulaganje kapitala u pošumljavanje uložena
sredstva oslobođena su poreza uključivo i u slučaju prodaja darivanja, ili nasljeđivanja
pošumljenih površina.


Privatnici, posebno maloposjednici, uživaju znatnu financijsku pomoć za pošumljavanje.
Korisnici pomoći sklapaju s Povjerenstvom za šumarstvo ugovor, kojim
je gospodarenje s podignutim šumama pod nadzorom Povjerenstva a moraju
se poštovati i određeni zahtjevi estetike. Pomoć je jednokratna i godišnja, godišnje
tijekom 25 godina za četinjače a 5. godina za listače. Jednokratna pomoć iznosi 100
funti po ha pošumljene površine (oko polovine ukupnog troška) a godišnje je ovisna


o veličini posjeda. Za posjed do 40 ha godišnje pomoć iznosi 3 funte po ha, za posjede
od 40 do 80 ha 2 funte, a za posjede preko 80 ha 1 funta po ha. Od 1950. god.
nagrađuje se i sadnja topola u sastojinama od 24 funte po ha, a u drvoredima 3 funte
po stablu.´i
Posjednici, koji ne mogu ili neće da imaju stručnu plaćenu službu, mogu koristi
i usluge posebne organizacije. U Škotskoj to je, na pr., organizacija SCOTTISH
WOODLANDS OWNERS ASSOCIATION Ltd (SWOAC) koja uz opće uvjete za
gospodarenje izrađuje planove pošumljivanja, obavlja procjenu drvnih masa i prirasta,
posreduje u prodaji šumskih proizvoda i dr. Svoje usluge SWOAC naplaćuje
15 funti po satu odnosno kod prodaje 10% vrijednosti prodanog drva.


Pošumljavanja su počela s domaćim i sa stranim vrstama. Od domaćih bili
su obični bor i smreka te, udomaćeni, ariš5, a od stranih, egzota, duglazija, sitkanska
smreka, japanski ariš i dr. Korišćenje egzota u akciji pošumljavanja od početka
nije bio korak u nepoznato, jer su upotrijebljene vrste koje se uzgajale u brojnim
parkovima, oko dvoraca i drugdje, diljem cijele Velike Britanije. Kasnije se broj


3) O. Piškorić : Tri poslijeratne specijalizirane institucije za pošumljavanje i melioraciju


krša. Šumarski list CII1 (1979), br. 1—3.


4) M. A n i ć: Nagrada za sadnju topola u Engleskoj. Šumarski list LXXIV (1950), br. 9—10.


3) Prve ariše iz Europe donio je 1738. Vojvoda Alhull. prva kultura japanskog ariša datira iz
1887. godine (iz uvezenog sjemena 1883). a križanca (Larix eurolepis) iz 1904. godine. U Srednjoj Škotskoj,
u području grada Perth, u jednoj kulturi površine oko 2,8 ha visina stabala dosizala je i 45 tn, temelj
nica iznosila je 62 m2/ha a drvna masa 1070 mtyha,


472