DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 94 <-- 94 --> PDF |
iznosio 12 347 funti. Početni zamah nije sustao (kao kod nas likvidacijom Uprava za pošumljavanje i melioraciju krša) nego se prvotno programirani godišnji planovi i premašuju. Kako je u Velikoj Britaniji 90% zemlje u privatnom vlasništvu nužno je bilo površine za pošumljavanje o kupi j i vati (poljoprivredno manje vrijedne među koje spadaju i vništine, kojih ima posebno u Škotskoj). Sredstva za otkup koriste se iz Fonda šumarstva pa je već 1920. godine u tu svrhu potrošeno 490 000 funti šterlinga. Do danas se državni posjed šuma i šumskog zemljišta od nekadanjih 10% povećao na 50% od ukupnog šumskog fonda. Privatnici do pedesetih godina, usprkos mogućnosti korišćenja subvencije, nisu pokazivali veći interes za pošumljavanje ni manje plodnih zemljišta pa ni u brdskoplaninskiim područjima. Preokret nastaje, kada je nekoliko financijskih savjetnika grada Londona svojim bankovnim, poslovnim i industrijskim ´klijentima predložilo da dio svojih sredstava ulože i u pošumljavanje. Jedan od njih, KENNETH RANKIN, u tu svrhu osniva »ECONOMIC FORESTRY GROUPE« (EFG), a ovaj primjer slijede i drugi te se osniva više analognih organizacija, a među tima i novije društvo -FORESTRY INVESTEMENT MANAGEMENT (FIM)«. Za one, koji ne namjeravaju više ulagati, ali ne manje od 1000 funti, osnivaju se udruge (sindikati). Sa strane države kao poticaj na ulaganje kapitala u pošumljavanje uložena sredstva oslobođena su poreza uključivo i u slučaju prodaja darivanja, ili nasljeđivanja pošumljenih površina. Privatnici, posebno maloposjednici, uživaju znatnu financijsku pomoć za pošumljavanje. Korisnici pomoći sklapaju s Povjerenstvom za šumarstvo ugovor, kojim je gospodarenje s podignutim šumama pod nadzorom Povjerenstva a moraju se poštovati i određeni zahtjevi estetike. Pomoć je jednokratna i godišnja, godišnje tijekom 25 godina za četinjače a 5. godina za listače. Jednokratna pomoć iznosi 100 funti po ha pošumljene površine (oko polovine ukupnog troška) a godišnje je ovisna o veličini posjeda. Za posjed do 40 ha godišnje pomoć iznosi 3 funte po ha, za posjede od 40 do 80 ha 2 funte, a za posjede preko 80 ha 1 funta po ha. Od 1950. god. nagrađuje se i sadnja topola u sastojinama od 24 funte po ha, a u drvoredima 3 funte po stablu.´i Posjednici, koji ne mogu ili neće da imaju stručnu plaćenu službu, mogu koristi i usluge posebne organizacije. U Škotskoj to je, na pr., organizacija SCOTTISH WOODLANDS OWNERS ASSOCIATION Ltd (SWOAC) koja uz opće uvjete za gospodarenje izrađuje planove pošumljivanja, obavlja procjenu drvnih masa i prirasta, posreduje u prodaji šumskih proizvoda i dr. Svoje usluge SWOAC naplaćuje 15 funti po satu odnosno kod prodaje 10% vrijednosti prodanog drva. Pošumljavanja su počela s domaćim i sa stranim vrstama. Od domaćih bili su obični bor i smreka te, udomaćeni, ariš5, a od stranih, egzota, duglazija, sitkanska smreka, japanski ariš i dr. Korišćenje egzota u akciji pošumljavanja od početka nije bio korak u nepoznato, jer su upotrijebljene vrste koje se uzgajale u brojnim parkovima, oko dvoraca i drugdje, diljem cijele Velike Britanije. Kasnije se broj 3) O. Piškorić : Tri poslijeratne specijalizirane institucije za pošumljavanje i melioraciju krša. Šumarski list CII1 (1979), br. 1—3. 4) M. A n i ć: Nagrada za sadnju topola u Engleskoj. Šumarski list LXXIV (1950), br. 9—10. 3) Prve ariše iz Europe donio je 1738. Vojvoda Alhull. prva kultura japanskog ariša datira iz 1887. godine (iz uvezenog sjemena 1883). a križanca (Larix eurolepis) iz 1904. godine. U Srednjoj Škotskoj, u području grada Perth, u jednoj kulturi površine oko 2,8 ha visina stabala dosizala je i 45 tn, temelj nica iznosila je 62 m2/ha a drvna masa 1070 mtyha, 472 |