DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 93 <-- 93 --> PDF |
OSTVARIVANJE DUGOROČNOG PLANA POŠUMLJAVANJA U VELIKOJ BRITANIJI »Velika Britanija ima dugu šumarsku tradiciju«, piše engleski šumar F. — C. HUMMEL1. Dugu, ali s gotovo stoljetnim vakumorn, vakumoim od prve četvrtine XIX stoljeća do Prvog svjetskog rata. Zamjenom drva (hrastovine) u gradnji brodova čelikom opada briga za šume. To više, što se drvo potrebno za druge svrhe dobavljalo iz prekomorskih zemalja (posjeda), kamo su upućivani i šumarski stručnjaci na rad. Pa ni školovanje šumara, posebno između 1867. i 1885. za potrebe u Indiji, nije bilo u domovini nego u Francuskoj, l´Ecole Nationale des Eaux et Forets u Nancy-u. U to vrijeme samo su kraljevski dvor te dio privatnih veleposjednika, posebno u Škotskoj, normalno gospodarili sa šumama, dok je dio šuma pretvaran u pašnjake (za ovčarstvo), pa je njezin udio pao na ispod 5% (po nekima i na 3,:´/o) zemaljske .površine. U prošlom stoljeću šuma je, dakle, bila zanemarivana zbog tehničkog napretka u brodogradnji ali je isto tako i drugi tehnički napredak, napredak u vojnom naoružanju, trgao Engleze i, dakako, Skote koji s Velšanima (Walles) sačinjavaju Veliku Britaniju ili Ujedinjeno kraljevstvo. U svjetskom ratu 1914—1918. u pomorske borbe uplovile su i podmornice, koje su prvenstveno potapale brodove koji su iz prekomorskih zemalja prevozili hranu, sirovine i druge robe koje je nedostajalo u domovini. Tako je bila desetkovana i doprema drva, pa se u raspoloživim šumama u zemlji sjeklo i preko etatnih mogućnosti, prvenstveno da se podmire potrebe rudnika drvom. Avet rata, dakle, bila je ona sila, koja je potakla promjenu odnosa prema šumi i šumskoj proizvodnji, nametnula nužnost povećanja površine šuma i poboljšanje loših sastojina, znatnim dijelom i šikara. O potrebi pošumljavanja raspravljalo se već u XVII stoljeću, a škotski romanopisac WALTER SCOTT (1771— 1832) upozorava na pogibeljan položaj države (engleske) što nije dostatno pošumljena i predlaže pošumljavanje pustih površina.- Netoan je prestao rat, 1919. godine, na poticaj Sir Richard-a ACLAND, osniva se »FORESTRY COMMISSION« za gospodarenje društvenim šumama a za poticanje unapređenja gospodarenja u privatnim šumama i »FORESTRY FUND« tj. povjerenstvo i fond za šumarstvo. Iste godine izražen je i dugoročni program pošumljavanja za 80 godina. Ovaj program nije statičan nego se povremeno, danas svakih 5 godina, mijenja. Prvotno je prvenstvena svrha pošumljavanja bila da se u što moguće kraće vrijeme osiguraju strateške pričuve drva a pedesetih godina težište se prebacuje na podizanje šuma koje će zadovoljavati potrebe seoskih gospodarstava i zadržati ljude na selu tj. spriječiti bijeg iz sela u gradove. U novije vrijeme uzimaju se u obzir i zahtjevi ekologista te ljubitelja prirode, koji, dakako, u prvom redu traže kod pošumljavanja uključivanje i estetske komponente. Programom iz 1919. godine predviđeno je prosječno godišnje pošumiti 9000 ha ili za 80 godina oko 700 000 ha tj. zatečeni šumski fond gotovo udvostručiti. Parlament je program prihvatio i za prvu dekadu Fondu odobrio 3,5 milijuna funti šterlinga. U Fond se uključuje i čisti prihod državnih šuma, a taj je u 1920. godini 1) F.—C Humme l ing. for. Guildfurd, Engl.: Nekoliko pojedinosti o šumarstvu Velike Britanije Revue forestiere francaise, XXXIX (1982), Nr 2. 2) *** šumarska politika Engleske. Narodna (Jugoslavenska) šuma, V (1924), br. 34. j br, 35. Zagreb |