DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Tablica 2. Koncentracija hraniva u iglicama


Oznaka N P2O5 K2 0 Mg CaO Fe Mg Zn
plohe (,0/d suhe tvari) ppm
1 (kanali 60 cm) 1.57 0,185 0,63 0,49 0,154 90 556 90
2 (kanali 30 cm) 1.47 0,174 0,51 0,63 0,140 90 664 75
3 (kontrola) 1.45 0,174 0,53 0,56 0,140 115 573 95


Kada bi se količine analiziranih hraniva obračunale u cjelokupnoj biomasi
tada bi razlike između pojedinih tretiranja bile još veće u korist onih gdje su
provedeni dodatni melioraciijski zahvati. Kod razmatranja analitičkih podataka
potrebno je uzeti u obzir i činjenicu da je 1983. godina bila ekstremno sušna
pa je te godine kanalska mreža imala manji utjecaj na vodni režim nego u
drugim godinama. Uspoređujući naše rezultate s podacima do kojih smo došli
kod istraživanja ishrane bor ovca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (KOMLENOVIĆ,
1965), možemo zaključiti da je stanje ishrane proučavane kulture dušikom u
toj godini bio općenito nepovolijno. To posebno vrijedi za kontrolnu plohu na
kojoj nisu otvoreni kanali.


Ishrana ostalim analiziranim hranivima može se općenito ocijeniti povoljnom.
Na to sigurno ima značajan utjecaj i fertilizacija koja je provedena kod
osnivanja kulture. U skladu stim je i činjenica da su u zoni rizosfere prisutne
značajne količine a´ktivnog fosfora, kalija i drugih hraniva.


Iz svega iznesenog proizlaizi da su provedeni zahvati povoljno utjecali na
ishranu borovca.


Tablica 3. Količina nekih makroelemenata u iglicama


Oznaka
plohe
N P K
mg/100 iglica
Ca Mg
1
2
3
(kanali
(kanali
60
30
(kontrola)
cm
cm)
10.05
9.41
7.97
1.18
1.11
0,96
4.03
3.26
2.91
3.13
4.03
3,08
0,99
0.90
0.77


Taksacijski podaci


U tablici 4. prikazani su neki taksacijski podaci registrirani na tri primjerne
plohe.


Njihova interpretacija vrlo je jednostavna. Evidentiranjem broja stabala
i panjeva utvrđeno je da je prije nastupa sušenja na svim primjernim plohama
bio gotovo isti broj stabala. Na plohi 1 gdje su kanali izvedeni na dubinu od
60 cm sušenje je usporeno tako da se je do feraja 1983. godine posušilo svega
15°/o stabala. Na dijelu kulture s plićim kanalima (30 cm) posušila se skoro polovina
stabala (45°/o). Na kontrolnoj primjernoj plohi 3., gdje nisu provedeni
dodatni melioracijski zahvati, sušenje je poprimilo masovne razmjere (posušeno
650/ö stabala). Rezultat toga je znatno veća drvna masa i prirast dubećih
stabala u kanaliziranom dijelu kulture, posebno na plohi 1, u odnosu na kontrolu.
Dodatni meliorativni zahvati pokazuju i pozitivan učinak na visinski
rast. Debljinski rast na kontrolnoj plohi nimalo ne zaostaje, što je i razumlji