DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Tablica 2. Koncentracija hraniva u iglicama Oznaka N P2O5 K2 0 Mg CaO Fe Mg Zn plohe (,0/d suhe tvari) ppm 1 (kanali 60 cm) 1.57 0,185 0,63 0,49 0,154 90 556 90 2 (kanali 30 cm) 1.47 0,174 0,51 0,63 0,140 90 664 75 3 (kontrola) 1.45 0,174 0,53 0,56 0,140 115 573 95 Kada bi se količine analiziranih hraniva obračunale u cjelokupnoj biomasi tada bi razlike između pojedinih tretiranja bile još veće u korist onih gdje su provedeni dodatni melioraciijski zahvati. Kod razmatranja analitičkih podataka potrebno je uzeti u obzir i činjenicu da je 1983. godina bila ekstremno sušna pa je te godine kanalska mreža imala manji utjecaj na vodni režim nego u drugim godinama. Uspoređujući naše rezultate s podacima do kojih smo došli kod istraživanja ishrane bor ovca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (KOMLENOVIĆ, 1965), možemo zaključiti da je stanje ishrane proučavane kulture dušikom u toj godini bio općenito nepovolijno. To posebno vrijedi za kontrolnu plohu na kojoj nisu otvoreni kanali. Ishrana ostalim analiziranim hranivima može se općenito ocijeniti povoljnom. Na to sigurno ima značajan utjecaj i fertilizacija koja je provedena kod osnivanja kulture. U skladu stim je i činjenica da su u zoni rizosfere prisutne značajne količine a´ktivnog fosfora, kalija i drugih hraniva. Iz svega iznesenog proizlaizi da su provedeni zahvati povoljno utjecali na ishranu borovca. Tablica 3. Količina nekih makroelemenata u iglicama Oznaka plohe N P K mg/100 iglica Ca Mg 1 2 3 (kanali (kanali 60 30 (kontrola) cm cm) 10.05 9.41 7.97 1.18 1.11 0,96 4.03 3.26 2.91 3.13 4.03 3,08 0,99 0.90 0.77 Taksacijski podaci U tablici 4. prikazani su neki taksacijski podaci registrirani na tri primjerne plohe. Njihova interpretacija vrlo je jednostavna. Evidentiranjem broja stabala i panjeva utvrđeno je da je prije nastupa sušenja na svim primjernim plohama bio gotovo isti broj stabala. Na plohi 1 gdje su kanali izvedeni na dubinu od 60 cm sušenje je usporeno tako da se je do feraja 1983. godine posušilo svega 15°/o stabala. Na dijelu kulture s plićim kanalima (30 cm) posušila se skoro polovina stabala (45°/o). Na kontrolnoj primjernoj plohi 3., gdje nisu provedeni dodatni melioracijski zahvati, sušenje je poprimilo masovne razmjere (posušeno 650/ö stabala). Rezultat toga je znatno veća drvna masa i prirast dubećih stabala u kanaliziranom dijelu kulture, posebno na plohi 1, u odnosu na kontrolu. Dodatni meliorativni zahvati pokazuju i pozitivan učinak na visinski rast. Debljinski rast na kontrolnoj plohi nimalo ne zaostaje, što je i razumlji |