DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Kao i u drugim mediteransikim zemljama tako je i na Cipru najveći štetnik
borovih šuma borov četnjak, i to vrsta Thaumatopoea wilklnsoni Tarns., koju nazivaju
ciparskim četnjakoim. Osim na Cipru rašiiren je u Izraelu i Jordanu. Morfološki
i biološki veoma je sličan vrsti Th. pityocampa Schiff., pa ga neki i ne smatraju
posebnom vrstom. Protiv njega se vodi borba ina razne načine, ali je avion za
tu svrhu uveden relativno kasno — tek prije nekoliko godina. U novije se vrijeme
kao insekticid primijenjiuje bdopreparat na Ibazi bakterije Bacillus thuringiensis.
Rezultati su vrlo dobri, pa se i u buduće planira takav način suzbijanja.


Sume grčkog dijela Oipra podijeljene ,su administrativno-teritoirijalno na 4 područja:
Pafos, Troodois, Nikosia i Larnaka. Pod turskom administracijom nalaze se
šume .sjevernog i istočnog dijela otoka.


Šumama upravlja Odsjek za šumarstvo Ministarstva poljoprivrede i prirodnih
resursa sa sjedištem u Nikoziji.


Dolina cedrova


Od ukupno 4 vrste roda Cedrus ciparski je cedar (Cedrus brevifolia Hen., sin, C.
libani ssp. brevifolia Hol.) najmanje poznat. Nasuprot tome susjedni, libanski (C. li-
bani Laws.) poznat je u svijetu isto toliko koliko i država Libanon. Neobično je to
ako se uzme u obzir činjenica da ciparskog cedra ima više i po površini d po broju
stabala te da je bolje zaštićen od libanonskog. No, postoji više razloga zašto je tome
tako. Prije svega, ciparski je cedar najkasnije otkriven. Otkrio ga je čuveni engleski
istraživač (osobito Afrike) Samuel Baker 1879.. godine. Ta je vrsta nađena .samo
na Cipru, a d ondje ima ograničeno područje rasprostrainjenja. Do sada se nije umjetno
proširila izvan svog areala poput ostalih cedrova. U znanstvenom nazivu
za vrstu nije uzeta riječ »ciparski« nego »brevifolia« (zbog kratkih iglica), a neko
se vrijeme smatralo da se niitii ne radi o posebnoj vrsti, već o podvrsti libanonskog
cedra. I konačno, libanonski je cedar simbol Libanona, njegov se lik nalazi na
državnoj zastavi, pa je i ona pridonijela njegovu općem poznavanju.


U pri rodnom arealu svi su cedrovi planinske vrste. Nalazišta ciparskog cedra
ograničena su na nekoliko lokaliteta u šumama Pafosa. Od .prirode pridolazi samo
između 900 i 1.400 rn inadm. visine, tj. do najviše točke tih šuma. Raste u grupama,
pomiješan s drugim autohtonim vrstama kao što su brucijsfci bor, platana i planika.
Na najvišim položajima pridružuje mu se hrast Quercus alnifolia — vrsta koja
se oid prirode nalazi također samo na torn otoku.


Najljepša prirodna cedrova sastojina prostire se na južnim obroncima planine
Tripylois, u dolini Irkasteratsa, između šumarske stanice Stavros i čuvenog manastira
Kykko. Na Cipruje dobro poznata pod imenom »Dolina cedrova«. Kroz nju je
sagrađena cesta, s prvenstvenom namjerom da se taj biser ciparskih šuma učini
lako dostupnim domaćem Stanovništvu i stranim turistima. Računa se da u tom
području danas raste oko 50.000 cedrovih stabala.


Kykko je ne samo najugledniji manastir Cipra, već i jedno od najpoznatijih
mjestia na otoku. U njemu je započeo svoje svećeničko i javno djelovanje jedan
mladi monah, koji je kasnije postao poznat kao arhiepiskop Makarios III i prvi predsjednik
republike Cipar. Po vlastitoj želji om je ondje i pokopan nakon smrti u
kolovozu 1977. godine. Grob mu se nalazi .na obližnjem brdu na mjestu Thront.


U ovom kraju narod naziva cedar »Bogorodičinim borom«. Prema jednoj legendi,
kada je jednom pritokom Bogorodica posjetila njoj posvećeni manastir Kykko,
svi su se okolni borovi pred njom poklonili i tako, promijenivši oblik, postali »Bogorodični
borovi«, tj. cedrovi. Nažalost, upravo zbog toga mnoga su od tih stabala