DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 85     <-- 85 -->        PDF

nica za težinu (1 karat = 0.2 g). Danas npr. 24 karatno zlato znači čistoću od 1.000%n,
14 karatno 583%n 1 t. d.
Maslina — sveto drvo Ciprana


U gospodarskom pogledu maslina na Cipru nimalo ne zaostaje za rogačem.
Broj stabala jedne i druge vrste približno je jednak, t. j . oko 2 milijuna, a sličan
je i način uzgoja. Fitocenološki pripadaju istoj zajednici vazdaleniih šuma Oleo-
Ceratonion, ,pa se često nalaze izmiješane na istoj površini.


No maslina za Cilprane znači mnogo više nego što su ekonomske koristi koje
od nje imaju. Maslina je za njih sveto drvo. Kult masline poznat je doduše od
davnina i u drugih naroda Mediterana, ali je on posebno izražen među Grcima.
Najbolji je promjer za to čuveno maslinovo stablo na atenskoj Akropoli, koje je
prema grčkoj mitologiji zasadila božica Atena. Ta je sveta maslina dugo rasla u
hramu Erekteoinu i lijepo uspijevala, a da pri tome nije rasla mi u visiinu ni u debljinu.
Njene su plodove dobivali za nagradu najbolja atletičari na digrama koje
su se ondje održavale svake četvrte godine. A Ikada, isu Parzijancl zapalili hram,
izgorjela je i maslina, ali je navodno već sutradan iz magorjelog panja izrasla mladica
duga čitav lakat i razvila se u novo stalblo. I sada se na listom mjestu nalazi
jedna maslina, koju današnji Grci također poštuju i čuvaju kao svoju najveću
svetinju.


Bilo bi suvišno spominjati maslinu u vezi s opće poznatim crkvenim blagdanima
d vjerskim obredima ciparskih Grka, jer je to uglavnom poznato i izvan
Mediterana. Zato ću radije navesti neka vjerovanja, koja se o tom drvetu održavaju
u ciparskom narodu. Rašireno je npr. vjerovanje da će onaj tko ljeti spava ispod
maslinova stabla imati ugodne snove, jer se zli duhovi plaše tog drveta i drže se
daleko od njega. Posebna se moć pridaje dimu koji nastaje paljenjem posvećenog
maslinovog lišća. Njime se kadi onaj tko kreće od kuće — »za sretan put«, onaj
koga se želi obraniti od uroka (»zlih pogleda«), pa 1 onaj ,iz koga treba »istjerati
zle duhove«.


Emotivni odnos Ciprana prema maslini došao je do izražaja i prilikom stvaranja
ciparske države 1960. godine. Na zastavi mlade republike našao se na bijelom
polju žuti lik otoka, a ispod njega dvije ukrštene maslinove grančice. U državnom
se grbu također nalazi maslina i to u otoliku poznatog simbola mi>ra: maslinova
grančica u kljunu golubice.


Zanimljivo je 1 pomalo neobično da je, za razliku od masline, drvo smokve
kod Ciprana na zlu glasu, unatoč slasnim plodovima koje pruža svojim vlasnicima.
Osjećaj naroda prema njemu je neka mješavina odbojnosti, straha i prezira. Prema
pučkom vjerovanju nije dobro spavati ispod smokve, jer hlad njene krošnje donosi
bolest. Izbjegava se sadnja smokve u dvorištu ispred kuće, jer ako je netko svakodnevno
gleda, to će škoditi njegovu zdravlju, a u radu neće imati uspjeha.


Ipak, na otoku ima oko 300.000 smokvinih stabala. Postoje mnoge sorte, koje
sazrijevaju u različito vrijeme, pa se tako npr. »zimske« smokve beru od mjeseca
listopada do siječnja. Godišnja proizvodnja iznosi 2.750 tona, a suhih se smokava
godišnje proizvede 50 tona. u vrijednosti od 4.000 ciparskih funti.


Borove šume


Nekoć je Cipar bio veoma bogat šumom i po tome poznat kao »Zeleni otok
Mediterana«. Sunjovitost je iznosila čak 95%,. Kasnije rmu je taj naziv preoteo otok