DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 85 <-- 85 --> PDF |
nica za težinu (1 karat = 0.2 g). Danas npr. 24 karatno zlato znači čistoću od 1.000%n, 14 karatno 583%n 1 t. d. Maslina — sveto drvo Ciprana U gospodarskom pogledu maslina na Cipru nimalo ne zaostaje za rogačem. Broj stabala jedne i druge vrste približno je jednak, t. j . oko 2 milijuna, a sličan je i način uzgoja. Fitocenološki pripadaju istoj zajednici vazdaleniih šuma Oleo- Ceratonion, ,pa se često nalaze izmiješane na istoj površini. No maslina za Cilprane znači mnogo više nego što su ekonomske koristi koje od nje imaju. Maslina je za njih sveto drvo. Kult masline poznat je doduše od davnina i u drugih naroda Mediterana, ali je on posebno izražen među Grcima. Najbolji je promjer za to čuveno maslinovo stablo na atenskoj Akropoli, koje je prema grčkoj mitologiji zasadila božica Atena. Ta je sveta maslina dugo rasla u hramu Erekteoinu i lijepo uspijevala, a da pri tome nije rasla mi u visiinu ni u debljinu. Njene su plodove dobivali za nagradu najbolja atletičari na digrama koje su se ondje održavale svake četvrte godine. A Ikada, isu Parzijancl zapalili hram, izgorjela je i maslina, ali je navodno već sutradan iz magorjelog panja izrasla mladica duga čitav lakat i razvila se u novo stalblo. I sada se na listom mjestu nalazi jedna maslina, koju današnji Grci također poštuju i čuvaju kao svoju najveću svetinju. Bilo bi suvišno spominjati maslinu u vezi s opće poznatim crkvenim blagdanima d vjerskim obredima ciparskih Grka, jer je to uglavnom poznato i izvan Mediterana. Zato ću radije navesti neka vjerovanja, koja se o tom drvetu održavaju u ciparskom narodu. Rašireno je npr. vjerovanje da će onaj tko ljeti spava ispod maslinova stabla imati ugodne snove, jer se zli duhovi plaše tog drveta i drže se daleko od njega. Posebna se moć pridaje dimu koji nastaje paljenjem posvećenog maslinovog lišća. Njime se kadi onaj tko kreće od kuće — »za sretan put«, onaj koga se želi obraniti od uroka (»zlih pogleda«), pa 1 onaj ,iz koga treba »istjerati zle duhove«. Emotivni odnos Ciprana prema maslini došao je do izražaja i prilikom stvaranja ciparske države 1960. godine. Na zastavi mlade republike našao se na bijelom polju žuti lik otoka, a ispod njega dvije ukrštene maslinove grančice. U državnom se grbu također nalazi maslina i to u otoliku poznatog simbola mi>ra: maslinova grančica u kljunu golubice. Zanimljivo je 1 pomalo neobično da je, za razliku od masline, drvo smokve kod Ciprana na zlu glasu, unatoč slasnim plodovima koje pruža svojim vlasnicima. Osjećaj naroda prema njemu je neka mješavina odbojnosti, straha i prezira. Prema pučkom vjerovanju nije dobro spavati ispod smokve, jer hlad njene krošnje donosi bolest. Izbjegava se sadnja smokve u dvorištu ispred kuće, jer ako je netko svakodnevno gleda, to će škoditi njegovu zdravlju, a u radu neće imati uspjeha. Ipak, na otoku ima oko 300.000 smokvinih stabala. Postoje mnoge sorte, koje sazrijevaju u različito vrijeme, pa se tako npr. »zimske« smokve beru od mjeseca listopada do siječnja. Godišnja proizvodnja iznosi 2.750 tona, a suhih se smokava godišnje proizvede 50 tona. u vrijednosti od 4.000 ciparskih funti. Borove šume Nekoć je Cipar bio veoma bogat šumom i po tome poznat kao »Zeleni otok Mediterana«. Sunjovitost je iznosila čak 95%,. Kasnije rmu je taj naziv preoteo otok |